Europa nam je dala milijun kuna da istražimo gdje se zapošljavaju završeni pravnici: tako ćemo doznati kakve pravnike poslodavci trebaju

Globus

Vaš je fakultet dobio više od milijun kuna europskih sredstava za projekt Iurisprudentia. O čemu se radi?

– Ukratko, želimo unaprijediti kvalitetu studiranja, modernizirati programe i izraditi konkretne standarde zanimanja u području prava. Bit će to prvo i najveće istraživanje pravnih struka u Hrvatskoj dosad. Pokazuje se kako pravni fakulteti u velikoj mjeri proizvode kadar koji nije zapošljiv, često i neprepoznatljiv na tržištu.

Kako to mislite postići?

– Između ostaloga, i uz pomoć istraživanja u kojem će sudjelovati 1200 sadašnjih, 300 bivših studenata te 120 poslodavaca. Bivše studente će se prvi put pitati kako su se snašli na tržištu, koje im vještine nedostaju, gdje su se zaposlili. Od poslodavaca će se prvi put tražiti mišljenje o tome kakav im kadar uopće treba.

Dakle, planirate studije uskladiti s potrebama na tržištu rada?

– Upravo to. Istraživanje će nam pokazati kolika je potreba na tržištu za pravnom strukom i koji profili su traženi. Suvremeno društvo donosi nove pravne izazove kojima pravnici moraju biti sposobni odgovoriti, pa je i to jedan segment o kojemu ćemo voditi računa.

Taj će projekt obuhvatiti sve pravne fakultete u zemlji?

– Sudjelovat će riječki, splitski i osječki pravni fakultet, pri čemu je osječki nositelj projekta.

Kakve pravnike tržište treba, a kakve proizvodimo?

– Pretpostavka je da studijski programi trebaju pratiti zahtjeve tržišta, pružiti studentima više doticaja s pravom u praksi, kako bi studenti već tijekom studija mogli sami kreirati smjerove u kojima bi se dalje razvijali. Naši sadašnji programi ne zadovoljavaju u potpunosti ovim zahtjevima.

Kako je to moguće da studenti na tržište odlaze bez prakse?

– Moguće je, jer su se dobrim dijelom programi sastavljali onako kako je to odgovaralo profesorima, a ne obrnuto – onako kako to odgovara studentu kojeg proizvodimo i koji s fakulteta stupa na tržište.

Koliko su kurikulumi stari?

– Blizu desetak godina, i to na način da nije bilo sustavne suradnje i konzultacija s poslodavcima ili bivšim studentima kako bi se otkrile slabe točke ili novi zahtjevi. To se jednostavno mora promijeniti. Pristup u stvaranju kurikuluma manje se mora fokusirati na zadovoljavanje interesa sveučilišnih nastavnika.

Jeste li dosad imali neka saznanja o tome gdje se zapošljavaju vaši studenti?

– Ne, nitko se time nije sustavno bavio, i to je jedan od naših projektnih ciljeva. Naime, agenciji koja će provoditi istraživanje trebat ćemo dostaviti bazu podataka bivših studenata koji bi nam trebali dati odgovore na određena pitanja. Neće biti jednostavno pronaći sve te ljude.

Uvijek se govori kako je previše studenata prava i kako su ih pune burze. Zašto toliko ljudi želi studirati pravo?

– Mislim da ljudi računaju na to da im pravna struka daje široke mogućnosti zapošljavanja. Pravnici mogu raditi u pravosuđu, javnoj upravi, gospodarstvu, državnim i javnim tijelima… Mi smo posljednjih godina kvote ograničavali, ali tržište se zasitilo poslovima koji trebaju takvu radnu snagu.

Je li onda rješenje u subspecijalizacijama pravnih struka?

– Toga kod nas nema na način na koji pravnička subspecijalizacija postoji u drugim europskim državama, ali zašto ne?

Kako ste vi izabrani za voditeljicu projekta?

– Ja sam zapravo i idejna začetnica projekta, a doktorirala sam na temi unapređenja kvalitete u visokom obrazovanju pa me ta tematika zanima i osobno kao znanstvenicu. Za mjerenje kvalitete visokog obrazovanja osmislila sam i alat koji sam nazvala Kvalimetar.

Kvalimetar? Što on radi?

– To je alat koji se primjenjuje na sustave visokog obrazovanja, a prilagođen je i na sektor javne uprave. On mjeri kvalitetu u radnim jedinicama na temelju unaprijed zadanih parametara. Moji ga studenti redovito koriste i već imamo neka zanimljiva zapažanja…

Koja?

– Recimo, zaključili smo da kod velikih obrazovnih institucija bitan problem leži u kvaliteti administrativnog osoblja dok je manjim fakultetima često problem nedostatak neke vrste javnog ugleda, odnosno brenda.

Taj Kvalimetar je, dakle, dosta ozbiljan alat?

– Kvalimetar je originalan proizvod mog znanstvenog rada. On je registriran i zaštićen te je jedan od zaštitnih znakova Pravnog fakulteta u Osijeku.