CILJEVI KOLEGIJA

Cilj je kolegija da doktorand, koji je prethodno stekao odgovarajuća znanja o pravu i osnovnim vrijednostima u pravu, razumije važnost etičkoga diskursa za pravo i njegove praktičare te stekne usporediva etička znanja, sposobnosti i vještine u svojoj profesionalnoj karijeri i pravnoj znanosti. U tu svrhu kolegij priprema doktorande za sljedeće:

1. prepoznavanje etičkih problema unutar pravnoga sustava i njihovu korelaciju s društvom u cjelini;
2. razumijevanje višestrukih odnosa između prava i etike/etičnosti kako za same pravnike i pravnu znanost tako i za pravne laike s kojima je pravni sustav u interakciji;
3. razumijevanje etičke argumentacije u pravu i pravnoj profesiji, u rasponu od tumačenja normi do pravičnosti u postupanju;
4. stjecanje sustavnog pogleda na temeljne etičke vrijednosti u okvirima pravne profesije i pravne znanosti.

ISHODI UČENJA

Nakon položenog ispita iz kolegija doktorand će moći:

1. Prepoznati i opisati različite teorijske pristupe problematici etičkog diskursa u pravu.
2. Objasniti zašto djelovanje pravnog poretka ne ovisi  samo o mehaničkoj primjeni pozitivnog prava.
3. Primijeniti naučene koncepte na važna praktična pitanja s kojima se pravnici (odvjetnici, suci, državni odvjetnici, javni bilježnici i ostali) svakodnevno susreću u pravnoj praksi. Osobito se to odnosi na složenu problematiku odnosa između odvjetnika i klijenta.
4. Argumentirati važnost postojanja povjerenja između odvjetnika i klijenta.
5. Kritički uspoređivati različite oblike udruživanja koji pridonose boljoj i efikasnijoj odvjetničkoj praksi.

SADRŽAJ PREDMETA

1. Određivanje predmeta praktične etike i relevantnosti etike za društvo u cjelini.
2. Načini reguliranja pravničke profesije (autonomni izvori prava - kodeksi, zakoni, etička povjerenstva).
3. Prikaz hrvatskog uređenja pravničke profesije.
4. Sukob obične moralnosti i profesionalne uloge
5. Sukob općeprihvaćenog društvenog morala s posebnim moralom.
6. Etičnost u odnosima odvjetnik – klijent.
7. Izabrane teme: povjerenje, dužnosti, pravednost i načelo pravičnosti.
8. Organizacija i reguliranje pravničke profesije (odvjetnička udruženja, odvjetnička komora).

LITERATURA

      Obvezna:

1. LUKŠIĆ, Branimir, Pravo i etika, HFD, Zagreb, 1995.
2. VENDEL, Bredli, Advokatska etika, JP Službeni glasnik, Beograd, 2011.

      Dopunska:

1. BABIĆ, Dragan, Pravo i moral, CITRO, Osijek, 1987.
2. BELLOW, Garry; MOULTON, Bea, Ethics and Professional Responsibility, The Foundation Press, Inc., Mineola, 1981.
3. BERDICA, Josip, „Pravednost kao prva vrlina društvenih institucija: Propitkivanje s Rawlsom“, Filozofska istraživanja, 33 (2014) 4
4. LJUBANOVIĆ, Boris, «Pošteno suđenje kao temelj sudačke etike», u: Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, (2012) 3
5. PARKER, Christine; EVANS, Adrian, Inside Lawyers' Ethics, CUP, Cambridge, 2007.
6. TUCAK, Ivana, „Pravna država i ljudska prava: Izazov kulturnog relativizma“, Pravni život, 66 (2007) 14
7. Istraživanje raznih pozitivno-pravnih propisa i njihova konkretna primjena (Etički kodeksi i Statuti)