UVOD U KOLEGIJ

Sociologija, kao najopćenitija društvena znanost, predstavlja bazični i uvodni kolegij na studiju socijalnoga rada čiji je primarni zadatak studente uvesti u svijet "socijalnog" te pružiti uvide u temeljne pojmove kojima će se budući socijalni radnici svakodnevno služiti u svom profesionalnom životu. Tako su od posebne važnosti teme kao što su društvo, kultura i socijalizacije, zatim interakcija i komunikacija, identitet, rod i spolnost, sociologija tijela, obitelj i brak, zločin i devijantnost, rasa, etnicitet i migracije, klasa, stratifikacija i nejednakosti, te konačno siromaštvo, socijalna pomoć i društvena isključenost rad. Upoznavanje s ovim temeljnim pojmovima budućim će socijalnim radnicima omogućiti lakše snalaženje u njihovoj konkretnoj primjeni.

CILJEVI KOLEGIJA

Cilj predmeta kolegija jest pružiti studentima dodatne spoznaje i potaknuti u njima kritičko preispitivanje i razvoj sociološke imaginacije (načina mišljenja) kako bi potpunije razumjeli suvremeno društvo i njegove procese. Studenti će se upoznati sa osnovnim teorijskim objašnjenjima društvene strukture i interakcije, te s aktualnim društvenim problemima u svijetu i Hrvatskoj. Posebno se pridaje pozornosti pitanju položaja ranjivih skupina unutar društva. Specifični ciljevi predmeta su:

1. Opisati i analizirati kontekst nastanka sociologije i njezine kritike modernoga društva
2. Dati uvid u osnovne makro-sociološke i mikro-sociološke aspekte društvenih procesa
3. Kritički evaluirati relevantne društvene procese i probleme
4. Analizirati okolnosti koje utječu na položaj socijalno osjetljivih društvenih skupina
5. Opisati glavne karakteristike hrvatskog društva
6. Potaknuti studente na aktivno promišljanje i diskusiju.

OČEKIVANI ISHODI UČENJA

Nakon odslušanog kolegija student će moći:

1. Definirati i razlikovati osnovne sociološke pristupe i pojmove
2. Primijeniti prikladan pristup promatranju društvenih problema
3. Razlikovati i usporediti strukturne (makro) i interakcijske (mikro) aspekte društvenih procesa
4. Prepoznati vezu između širih društvenih gibanja i položaja različitih društvenih skupina
5. Kritički evaluirati diskusije o aktualnim društvenim problemima
6. Analizirati utjecaj širih društvenih procesa na položaj društvenih skupina.

OBVEZE STUDENATA

Svi redovni studenti duži su redovito pohađati predavanja (minimalno 70% nazočnosti na predavanjima). Studenti ispit mogu položiti i putem kolokvija. Tijekom semestra studenti skupljaju bodove i to, uz pohađanje predavanja i dva pisana kolokvija, putem pisanja manjih zadataka i kritičkih osvrta na zadane teme (tekstovi za osvrte nalaze se na stranici Merlin). Konačna se ocjena iz kolegija formira na temelju objavljenog modela sustava bodovanja. O svemu se ovome detaljnije može pogledati na uvodnom predavanju.

Izvanredni studenti na istovjetan način skupljaju bodove tijekom semestra, osim što nisu dužni redovito pohađati predavanja obzirom na njihov status. Stoga je njihov model bodovanja izvršenih obveza u tom dijelu drugačiji od redovnoga studija.

Redovni studenti ponavljači koji nisu dobili potpis iz kolegija u protekloj akademskoj godini dužni su redovito pohađati predavanja.

Članovi Katedre uključeni u izvođenje (seminarske) nastave iz kolegija

• izv. prof. dr. sc. Josip Berdica
• pred. Toni Pranić, mag. soc.

* Rok za predaju prve verzije seminarskog rada za izvanredne studente je kraj predavanja u prosincu tekuće godine.