IUS-info – pretplata fakulteta |
![]() |
Pravni portal s pregledno razvrstanim i jednostavnim za pretraživanje pravnim informacijama koji sadrži sve važeće propise, pročišćene tekstove Zakona, sudske odluke i sl. |
|
Ingbiro.com - pristup putem lozinke |
![]() |
Pravni portal utemeljen je 2010. godine na našim dugogodišnjim publikacijama Ing Registar propisa, Ing Pregled sudske prakse i Hrvatska pravna revija. Iskoristili smo mogućnosti interneta, ali nismo upali u zamku masovnosti neprovjerenih i nevažećih informacija - naš rad na portalu i njegov razvoj koncipira se na pomnoj profesionalnoj organizaciji, sistematizaciji i selekciji odabranih pravnih informacija. Na Portalu je sadržano cjelokupno ažurirano zakonodavstvo RH - Ing Registar i propisi EU na koje se hrvatski propisi referiraju. Osim zakonodavstva na Portalu je moguće pronaći veliki broj recentnih principijelnih odluka hrvatskih i europskih sudova - Ing Pregled sudske prakse te urednički odabrane stručne i znanstvene članke iz svih pravnih i povezanih područja - Hrvatska pravna revija i Zbornici radova. |
|
![]() |
|
Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektronskom obliku. Sljednik su lista Novine Horvatzke, koji je zajedno s tjednim književnim prilogom Danica Horvatzka, Slavonska i Dalmatinska pokrenuo Ljudevit Gaj 6. prosicna 1835. Isprva izlaze na kajkavskom, a od 1838. na štokavskom. Iz političkih razloga više puta su mijenjale naslov. |
|
![]() |
|
Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured osigurava dostupnost javnih službenih dokumenata (međunarodnih ugovora, pravnih propisa, dokumenata i publikacija tijela javne vlasti) i informacija Republike Hrvatske radi informiranja i ponovne uporabe. Dostupnost dokumentaciji omogućena je trajno, neograničeno i besplatno na portalu Ureda. Svojim radom Ured prinosi transparentnosti rada tijela javne vlasti i pruža veće mogućnosti informiranosti svim građanima. |
|
![]() |
|
Kako bi olakšali pristup informacijama izvršne vlasti, uspostavljeno je centralno internetsko rješenje za informacije - Središnji državni portal. Cilj je na jednom mjestu, nedvosmisleno, jednostavno i moderno prezentirati strukturu, funkciju i ulogu svih tijela državne uprave. |
|
![]() |
|
Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Vlada Republike Hrvatske: predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlaže državni proračun i završni račun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvršenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad državne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi, obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom. |
|
![]() |
|
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od četiri godine, nemaju obvezujući mandat i imaju imunitet nepovredivosti. |
|
![]() |
|
Upravni sud, kao samostalan republički sud, osnovan je 1. srpnja 1977. godine. Do tada je sudska kontrola zakonitosti konačnih pojedinačnih upravnih akata bila osigurana u okviru upravnog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Na području Republike Hrvatske postoji dugogodišnja tradicija upravnog sudovanja jer prvi počeci upravnog sudovanja u Republici Hrvatskoj sežu u drugu polovicu 19. stoljeća. |
|
![]() |
|
Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju prekršajni sudovi, općinski sudovi, županijski sudovi, trgovački sudovi, upravni sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske. |
|
![]() |
|
Ustavno sudovanje na području Republike Hrvatske uvedeno je 1963. godine, a Ustavni sud počeo je djelovati 1964. godine. Ustavno sudovanje u Republici Hrvatskoj dijeli se na dva povijesna razdoblja: ustavno sudovanje u bivšoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj od 1963. do 1990. godine (razdoblje u kojem je Hrvatska bila jedna od šest federalnih jedinica u sastavu bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije); ustavno sudovanje u Republici Hrvatskoj od 1990. do danas - razdoblje nakon stjecanja neovisnosti i samostalnosti Republike Hrvatske. |
|
![]() |
|
Od 27. rujna 1954. godine, kada je stupio na snagu Zakon o privrednim sudovima i kada je tadašnja Republička državna arbitraža postala Viši privredni sud Republike Hrvatske koji je preuzeo neriješene predmete Republičke državne arbitraže, prošlo je 50 godina. U tom razdoblju u radu suda, ali i Republici hrvatskoj, događale su se velike promjene. Samo lokacija, odnosno zgrada u kojoj je sud smješten, promijenjena je četiri puta. |