Opće informacije

Nositelj predmeta

Izv. prof. dr. sc. Rajko Odobaša

Izv. prof. dr. sc. Jelena Legčević

Nastavu izvodi

Izv. prof. dr. sc. Rajko Odobaša

Izv. prof. dr. sc. Jelena Legčević

Naziv predmeta

GLOBALNA KRETANJA I DRUŠTVENE NEJEDNAKOSTI

Studijski program

Preddiplomski studij socijalnog rada

Status predmeta

Izborni                                                                                                                                   

Godina

Prva

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

4

Broj sati (P+V+S)

15+0+ 15 

1.        OPIS PREDMETA

1.1.      Ciljevi predmeta

1. Razviti empirijska i teorijska znanja o suvremenim društvenim pojavama, procesima i odnosima i o njihovom utjecaju na kretanja rast globalne nejednakosti.

2. Raspraviti važnost društvenih kretanja u kreiranju socijalnih projekata - veliko raslojavanje stanovništva u razvijenim zemljama, te sve veća razlika između razvijenih i zemalja u razvoju.

3. Usvojiti najvažnije pokazatelje siromaštva, nejednakosti i socijalne isključenosti.

4. Prepoznati posljedice društvenog raslojavanja – unutar razvijenih zemalja te između razvijenih i zemalja u razvoju  („centar“-„periferija“).

5. Ovladati osnovnim skupom društvenih mjera čija primjena doprinosi prevenciji i/ili smanjivanje siromaštva i ekonomske nejednakosti.    

1.3.      Očekivani ishodi učenja za predmet

Nakon završenog kolegija student će moći:

1. Samostalno objasniti ekonomske, političke i socijalne pojave, procese i odnose u suvremenom svijetu;

2. Definirati i međusobno razlikovati pojmove i pojave siromaštva, nejednakosti i socijalne isključenosti;

3. Koristiti izabrane metode procjene i interpretacije pokazatelja društvene nejednakosti na nacionalnoj i globalnoj razini;

4. Razviti vještine analize, evaluacije i praktične primjene mjera suzbijanja i smanjivanja nejednakosti, siromaštva i socijalne nejednakosti na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini.

5. Razvijati prezentacijske i komunikacijske vještine koristeći se stručnom ekonomskom terminologijom.

1.4.        Sadržaj predmeta

1. Sličnosti i razlike između siromaštva i nejednakosti u raspodjeli bogatstva i dohotka

 Pojmovi i definicije siromaštva i nejednakosti. Siromaštvo kao životni standard siromašnog dijela stanovništva, a nejednakost kao životni standard cjelokupnog stanovništva. Porast nejednakosti ne mora nužno značiti pogoršavanje položaja siromašnih. Siromaštvo nije samo aspekt nejednakosti. „Nova nejednakost“.

 2. Mjerenje i pokazatelji (indikatori) nejednakosti u raspodjeli bogatstva i dohotka

 Lorenzova krivulja kao grafički prikaz opsega jednakosti ili nejednakosti raspodjele novčanog dohotka u nekoj nacionalnoj privredi. Gini-koeficijent kao najčešće korištena mjera nejednakosti (koji se kreće u vrijednostima od 0 – savršena jednakost, i 1 – potpuna nejednakost). Gini-koeficijent u zemljama u tranziciji. U razvijenim zemljama. U SAD-u, Velikoj Britaniji i Novom Zelandu (kao specifičnim zemljama u pogledu nejednakosti). Gini koeficijent u Skandinavskim zemljama.  Gini koeficijent u Italiji, Njemačkoj, Hrvatskoj itd. Gini koeficijent kao pokazatelj nejednakosti između razvijenih i zemalja u razvoju.  

 3. Uzroci  nejednakosti u raspodjeli bogatstva i dohotka

 Međunarodna podjela rada kao čimbenik jačanja nejednakosti. Nepovoljna demografska struktura stanovništva. Visoka vanjska zaduženost zemalja. Deindustrijalizacija i jačanje uslužnog sektora kao čimbenik rasta nejednakosti.  Trgovinska i financijska globalizacija kao čimbenik rastuće nejednakosti u raspodjeli dohotka i bogatstva. Nezaposlenost kao uzrok nejednakosti. Slabljenje javnog sektora kao uzrok nejednakosti. Niski stupanj sindikalne organiziranosti kao čimbenik rasta nejednakosti.  Relativno povećanje zarada uposlenih s višim obrazovanjem u odnosu na niže obrazovane kao čimbenik rasta nejednakosti.  Nejednako oporezivanje bogatih i siromašnih kao čimbenik rasta nejednakosti.

 4. Negativni učinci jačanja ekonomske nejednakosti unutar i između zemalja i regija u svijetu

 Razlike u veličini individualne i društvene potrošnje. Razlike u političkoj moći između pojedinaca, grupa i socijalnih slojeva. Razlike u političkoj moći u sklopu međunarodne politike. Razlike u zdravstvenom statusu. Širenje različitih oblika društvenih devijacija (npr. rast imovinskog kriminala, nasilja i terorizma) u siromašnim područjima. Razlike u obrazovnom statusu. Nefunkcionalnost demokracije. Rezidencijalna koncentracija siromašnih, odnosno bogatih („velika dohodovna distanca“ stvara „socijalnu distancu“).       

 5. Ekonomske, političke i druge društvene mjere suzbijanja i smanjivanja nejednakosti i socijalne isključenosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini

Mjere osvješćivanja činjenice da smanjivanje nejednakosti nema štetnog utjecaja na investicije, radni doprinos zaposlenih, inflaciju niti na zaposlenost. Mjere poticanja zapošljavanja i snaženja tržišta rada. Mjere poticanja samozapošljavanja i razvoj poduzetničkih vještina. Mjere jačanja socijalne odgovornosti privatnog poslovnog sektora. Mjere društvene preraspodjele dohotka i bogatstva. Mjere porezne politike. Mjere jačanja mreže socijalnih transfera (mjere socijalne politike). Mjere stambene politike. Mjere javnog cjeloživotnog obrazovanja i samoobrazovanja. Mjere zdravstveno-ekološke politike. Mjere financijskog opismenjivanja i prevencije osobne prezaduženosti. Pravne mjere u prevenciji i smanjivanju siromaštva i nejednakosti (zaštita od političke, spolne, vjerske, radne  i drugih oblika diskriminacije). 

1.7.        Obveze studenata

Pohađanje nastave, aktivnost na nastavi te sudjelovanje u izradi zadatka (samostalno ili u timu).

1.8.        Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave

0,5

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

0,5

Eksperimentalni rad

Pisani ispit

1,5

Usmeni ispit

1,5

Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja *

3,0

Referat

Praktični rad

Portfolio

* Ukoliko student nije oslobođen ispita putem kolokvija (kontinuirana provjera znanja)

1.9. Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i ocjenjivanja

1.10. Obvezatna literatura

1. Šućur, Zoran, Siromaštvo – teorije, koncepti I pokazatelji, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001.

2. Atkinson, B., Anthony, Inequality – What Can Be Done?, Harvard University Press, 2015.

1.11. Dopunska literatura

1. Stiglitz, E., Joseph, The Great Divide – Unequal Societies and What We Do About Them, W.W. Norton and Company,  

2015.

2. Stiglitz, E., Joseph, The Price of Inequality – How Today’s Divided Society Endangers Our Future, W.W. Norton and   

Company, 2012.

3. Galbraith, K., James, Inequality and instability, New York, NY: Oxford University Press, 2012.

1.12.. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Pisani test, usmeni ispit, sudjelovanje u raspravi