Izborni predmet na Integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju (5. godina)

Ciljevi predmeta

Prikazati povijesni razvoj bioetike sve do najnovijih spoznaja analizirajući ih na aktualnim društvenorelevantnim pitanjima. Upoznati studente s bioetičkim standardima i dosezima stavljajući u središte ljudska prava i njihovu zaštitu. Izmjenjivanjem različitih nastavnih metoda –predavanja, seminara, rada u skupinama i proučavanjem stvarnih slučajeva hrvatskih i inozemnih sudova iz bioetičkih tema potaknuti kritično razmišljanje spram mogućnosti zaštite ljudskih prava u današnjem svijetu od opasnosti koje im prijete zbog ubrzanog napretka biomedicinskih znanosti. Ovaj se predmet, u slučaju potrebe, može izvoditi na engleskom jeziku.

Studenti bi nakon odslušanog i položenog predmeta trebali biti u mogućnosti:

1. Prepoznati, opisati i klasificirati osnovnu metodologiju i načela bioetike.
2. Interpretirati bioetička načela sukladno međunarodnim dosezima.
3. Dati primjere ljudskih prava u fokusu bioetike i procijeniti mogućnosti njihove zaštite.
4. Prepoznati bioetičke dvojbe u problemskim pitanjima.
5. Analizirati stvarne slučajeve i u njima primjenjivati bioetička načela
6. Raspavljati, argumentirati i zastupati mišljenje na zadane bioetičke teme.

Obveze studenata

Studenti su dužni sudjelovati na minimalno 70% nastave. Student slobodno odabire način polaganja ispita: kolokviji (kontinuirana provjera znanja); izrada i elaboracija rada na jednu od tema iz bioetike i prava ili završnog ispita koji se sastoji od usmenog i pisanog dijela.

Članovi Katedre uključeni u izvođenje nastave iz kolegija:

• izv. prof. dr. sc. Ivana Tucak
• doc. dr. sc. Barbara Herceg Pakšić

Literatura

Obvezatna literatura

1. Beauchamp, Tom L.: Načela u bioetici, Društvena istraživanja, 5 (1996), 3/4(23/24), 533-544.
2. Herceg Pakšić, Barbara: Kaznenopravni odnos prema počinitelju kaznenog djela iz savjesti ili uvjerenja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 64 (2014), 5-6, 911-928.
3. Tucak, Ivana: Ograničenja autonomije u javnom zdravstvu: obavezno cijepljenje djece, Zbornik Pravnog fakulteta u Novom Sadu, L (2016) 2, 267-293.
4. UNESCO. Opća deklaracija o bioetici i ljudskim pravima (2005), hrvatski tekst dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske: https://mzo.hr/sites/default/files/migrated/opca_deklaracija_o_bioetici_i_ljudskim_pravima.pdf
5. Vijeće Europe. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u svezi primjene biologije i medicine: Konvencija o ljudskim pravim u biomedicini (1997), Narodne novine 13/2003.

Dodatna literatura

1. Aramini, Michele, Uvod u bioetiku, Zagreb, Kršćanska sadašnjost d.o.o., 2009.
2. Beauchamp, Tom L.; Childress, James F., Principles of biomedical ethics, 7th ed., New York, Oxford, Oxford University Press, 2013.
3. Herceg Pakšić, Barbara, Jakopović, Eugen: Sakaćenje ženskih spolnih organa: pojavni oblici, medicinska obilježja I kaznenopravna regulacija, Pravni vjesnik, 31(2015), 2, 211-227.
4. Tucak, Ivana, Legal and Ethical Justification of Compensation Regarding Compulsory Vaccination Injuries, Facta Universitatis, Series Law and Politics, 15 (2017), 2, 145-155.
5. Veatch, Robert M.; Ross, Lainie F., Defining death : the case for choice, Washington, Georgetown University Press, 2016.
6. UNESCO. The Bioethics Core Curriculum. Dostupno na: https://drive.google.com/file/d/0ByGdQDy_hOF7ZmJTaEdSbkNIcUU/view.