Sloboda izražavanja u pravnom kontekstu


Katedra kazneno-pravnih znanosti

Izborni predmet na Integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju (5. godina)

Ciljevi predmeta

Prikazati slobodu izražavanja kao jednu od temeljnih ljudskih sloboda. Pri nastavnoj obradi pažnja se posvećuje evoluciji ove slobode sve do najnovijih spoznaja, uz naglasak na njezina ograničenja te aktualna društveno-relevantna pitanja koja uključuju i pravne implikacije. Upoznati studente sa zaštitom, standardima i dosezima slobode izražavanja poglavito iz aspekta zaštite ljudskih prava. Izmjenjivanjem različitih nastavnih metoda –predavanja, seminara, rada u skupinama i proučavanjem stvarnih slučajeva hrvatskih i inozemnih sudova nastoji se potaknuti kritično razmišljanje u suvremenom kontekstu slobode izražavanja. Ovaj se predmet, u slučaju potrebe, može izvoditi u cijelosti ili djelomično na engleskom jeziku.

Studenti bi nakon odslušanog i položenog predmeta trebali biti u mogućnosti:

  1. Opisati slobodu izražavanja i što sve sadržajno obuhvaća.
  2. Opisati i klasificirati metode zaštite slobode izražavanja.
  3. Prepoznati i opisati ograničenja slobode izražavanja koja se smatraju standardom.
  4. Dati primjere slobode izražavanja u pravnom kontekstu i procijeniti mogućnosti njihove zaštite.
  5. Prepoznati dvojbe u problemskim pitanjima slobode izražavanja, poglavito u koliziji s drugim ljudskim pravima i slobodama.
  6. Analizirati stvarne slučajeve i u njima primjenjivati usvojena načela.
  7. Raspravljati, argumentirati i zastupati mišljenje na zadane teme.

Obveze studenata

Studenti su dužni sudjelovati na minimalno 70% nastave. Student slobodno odabire način polaganja ispita: kolokviji (kontinuirana provjera znanja); izrada i elaboracija rada na jednu od zadanih tema ili završnog ispita koji se sastoji od usmenog i pisanog dijela.

 

Članovi Katedre uključeni u izvođenje nastave iz kolegija:

  • doc. dr. sc. Barbara Herceg Pakšić

Literatura

Obvezatna literatura

  1. Herceg Pakšić, Barbara, Tvorba novih standarda u slučajevima teških oblika govora mržnje: negiranje genocida pred Europskim sudom za ljudska prava // Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 67 (2017), 2; 229-253.
  2. Herceg Pakšić, Barbara; Lachner, Višnja,Hate speech as a violation of human rights: the meaning, implications and regulation in Criminal Law. // New Developments in EU Labour, Equality and Human Rights Law / Vinković, Mario (ur.). Osijek: University of Osijek, Faculty of Law, 2015. str. 295-320.
  3. Cvitanović, Leo, Derenčinović, Davor et al., Kazneno pravo, posebni dio, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018, 180-203.
  4. Munivrana Vajda, Maja, Novi Kazneni zakon u svjetlu pristupanja Europskoj uniji: inkriminiranje govora mržnje i nekih drugih oblika rasizma i ksenofobije // Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, IV(2013), 1; 131-144.
  5. Bilješke s predavanja koje uključuju osvrt na relevantne ustavne i zakonske odredbe: Ustav Republike Hrvatske, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima, Kazneni zakon, Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti, Zakon o elektroničkim komunikacijama.
  6. Herceg Pakšić, Barbara Virtualna komunikacija i izazovi kaznenog prava novog doba // Izazovi digitalnog svijeta / Velki, Tena ; Šolić, Krešimir (ur.). Osijek: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2019. str. 155-173.
  7. Herceg Pakšić, Barbara: Holding All the Aces? Hate Speech: Features and Supression in Croatia, Balkan Yearbook of European and International Law, Springer, 2021.

Dodatna literatura

  1. Sloboda izražavanja, zakon o medijima i novinarska kleveta, Media Legal Defence Institute, International Press Institute, svibanj 2015.
  2. Sloboda izražavanja i pravo na privatnost prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, priručnik o sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, The Aire Centre (Advice on Individual Rights in Europe).
  3. Bukovac Puvača, Maja, Neka pitanja zaštite prava osobnosti povodom povreda u medijima // Pravna riječ, 13 (2016), 47; 111-124.
  4. Dodatni naslovi dopunske literature pratit će recentna pitanja područja slobode izražavanja na koja će predmetna nastavnica pravovremeno ukazivati.