ANITA BLAGOJEVIĆ
Stručnjakinja o slučaju Čavajda: Priziv savjesti nije adekvatno reguliran, nije normalno da ga netko uloži nakon 30 godina prakse
'Već duže vrijeme borimo se i govorimo da je taj priziv savjesti neadekvatno reguliran, podreguliran. Drugo, pogrešno se primjenjuje. Imamo problem i u
zakonskom okviru i pogrešnoj primjeni priziva savjesti, jer nije normalna situacija da netko poslije dvadeset ili trideset godina svoje prakse uloži proziv savjesti, a ne u
samom trenutku zaposlenja', poručila je u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' Blagojević.
Dodala je da uz ta dva glavna problema postoji još jedan, najozbiljniji problem. A to je problem da ne postoji odgovornost i za jedno i za drugo područje.
'Taj je problem prisutan u Hrvatskoj već duže vrijeme i stavlja se pod tepih. O njemu se ne govori i javna je tajna. Morao se dogoditi ovakav težak i
tragičan slučaj da svi kažu - car je gol. A to znači da se moraju organizirati prosvjedi da bi stvari profunkcionirale institucionalno i pravno', istaknula je.
MATIČNI BROJ BIT ĆE KONTROLNI MEHANIZAM
JMBG odlazi u povijest, sve više aspekata uporabe OIB-a
info: https://www.glas-slavonije.hr/491870/1/JMBG-odlazi-u-povijest-sve-vise-aspekata-uporabe-OIB-a
Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo je u javnu raspravu Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju u kojem je predviđeno da se JMBG, koji se sastoji od 13 znamenki, u kojemu je datum rođenja, regija rođenja, redni broj i spol, više neće smjeti koristiti kao redovna, osnovna ili stalna identifikacijska oznaka građana. Međutim, postojeći matični brojevi neće se brisati iz evidencija kako bi se mogli koristiti kao kontrolni mehanizam te za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći obaviti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja (OIB). Isto tako osobama koje su preminule prije 31. prosinca 2008., odnosno osobama koje su nestale ili stradale tijekom Domovinskog rata ili članovima obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije određen i dodijeljen OIB jer se te osobe ne smatraju obveznicima broja.
"Jedinstveni matični broj građana i dalje ostaje u službenim evidencijama javnopravnih tijela (briše se iz javnih isprava, osobnih dokumenata), a fizičke i pravne osobe (hrvatski državljani i poslovni subjekti sa sjedištem u RH, ali i strane osobe prema propisanim zakonskim uvjetima) u svakodnevnom životu te (elektroničkom) poslovanju, platnom prometu, pokretanju upravnih i sudskih postupaka te drugim, koriste OIB kao podatak potreban i nužan za identifikaciju korisnika/obveznika broja. Postupno napuštanje matičnog broja građana (JMBG), prije svega u osobnim ispravama građana, ogledalo se u nasumično odabranih 11 znamenki OIB-a za razliku od JMBG-a. Isto tako navedeni broj (JMBG) nije zadovoljavao određene europske kriterije", istaknula je Ana Đanić Čeko, docentica na Katedri upravnog prava i znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku.Matični broj građana u Hrvatskoj je bio u upotrebi od 1976. godine te se građanima dodjeljivao po mjestu rođenja. No, budući da je sadržavao osobne podatke građana poput datuma rođenja, područja rođenja i spola, čime je bio podložan zloporabi, 2010. godine zamijenjen je osobnim identifikacijskim brojem (OIB). "Uvođenje osobnog identifikacijskog broja kao stalne identifikacijske oznake svake osobe u hrvatski pravni sustav, odnosilo se ponajprije na potrebu usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, ponajprije u području poreznog zakonodavstva. Nakon stupanja na snagu Zakona o OIB-u uslijedile su brojne izmjene i dopune zakonskih tekstova kako bi se uskladile s ovim zakonom (policijska postupanja, porezna, carinska, zemljišne knjige, osobna stanja, državljanstvo, mirovinsko, zdravstveno, socijalna skrb, komunalno gospodarstvo i djelatnosti, turističke usluge, otvaranje obrta, sudstvo, brojna i raznovrsna upravna odlučivanja i postupanja u posebnim upravnim područjima, itd.). Jedan važan aspekt upotrebe OIB-a vidljiv je i kroz sustav e-građani, odnosno korištenje elektroničkih (digitalnih) usluga, dakle u svim oblicima (elektroničke) komunikacije (e-uprava), s nadležnim javnopravnim tijelima", rekla je Đanić Čeko.
Pravni Fakultet Osijek: Predavanje "Francusko predsjedanje Vijećem EU: prioriteti i postignuća"
16.03.2022. 10:11
Info: http://www.osijek031.com/osijek.php?najava_id=90056
U srijedu, 16. ožujka 2022. godine, na Pravnom fakultetu Osijek, održat će se predavanje francuskog veleposlanika Gaëla Veyssière. Tema predavanja je predsjedanje Francuske Vijećem EU s naglaskom na prioritete i postignuća koje se nastoje postići.
Predavanje će se održati dana 16. ožujka 2022. u 14:30 sati u Vijećnici Pravnog fakulteta Osijek.
Društva koja ne zaboravljaju ranjive otpornija na krize
Na temelju uočenih ili dobivenih pritužbi uredi postupaju sukladno svojim ovlastima. "Tražimo očitovanje, upućujemo nadzornim tijelima da uđu u instituciju i obave nadzor. Nakon toga upućujemo upozorenje i preporuke koje su naši alati za djelovanje jer mi nismo izvršno tijelo, već tijelo praćenja i monitoringa", tvrdi Vladović.
Najčešće se pritužbe odnose na kršenje osobnih prava djece i veliki segment pritužbi odnosi se na teškoće u komunikaciji između roditelja koji su u razvodu, odnosno čija se zajednica prekinula, ističe Vladović dodajući da su to problemi oko skrbi i nadzora, teškoće oko odvijanja kontakata, a veliki broj pritužbi odnosi se na nasilje, i to na vršnjačko nasilje u školama, ali i na nasilje u obitelji, sportskim klubovima...
Savjetnik pučke pravobraniteljice Robert Adrić osvrnuo se na izazove koje je u živote svih građana donijela pandemija i potresi. "Društva koja štite i promiču ljudska prava svih, ne zaboravljajući najranjivije, otpornija su i pripremljenija za prevladavanje neočekivanih kriza, poput ove pandemije", rekao je Adrić istaknuvši da je pandemija dodatno naglasila postojeće nejednakosti odnosno ranjiviji su postali još ranjiviji, siromašni još siromašniji, isključeni još isključeniji.
PREPOZNAVANJE
Savjetnik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom iz Područnog ureda Osijek Mario Burek studente osječkog Pravnog fakulteta upoznao je s normativnim okvirima kojima se štite ljudska prava u Hrvatskoj dodajući kako im kroz prikaz rada ureda nastoje približiti pravne mogućnosti djelovanja u zaštiti ljudskih prava. “Želimo ih osvjestiti da kao budući pravnici prepoznaju kada se krše ljudska prava u našem slučaju osoba s invaliditetom, ali i svih drugih, posebno ranjivih, skupina društva”, kaže. Važnim ističe da studenti kao budući stručnjaci trebaju prepoznavati slučajeve diskriminacije te da znaju što poduzeti u tim slučajevima, kome se obratiti ili pak što sami mogu napraviti da bi zaštitili ljudska prava svih naših građana.
Sveučilišni glasnik
26. studenoga 2021. br. 74
SUDJELOVANJE ČLANOVA PROJEKTNOG TIMA PRAVOS NA ZNANSTVENOJ KONFERENCIJI “UNAPRJEĐENJE KVALITETE STUDIRANJA NA PRAVNIM FAKULTETIMA U HRVATSKOJ”
Ana ĐANIĆ ČEKO
U utorak, 26. listopada 2021. na Pravnom fakultetu u Rijeci održana je u hibridnom obliku znanstvena konferencija pod nazivom “Unaprjeđenje kvalitete studiranja na pravnim fakultetima u Hrvatskoj” na kojoj su prezentirani znanstveni radovi u koautorstvu studenata i nastavnika. Navedena znanstvena konferencija jedna je u nizu projektnih aktivnosti u okviru projekta “Providentia Studiorum Iuris-Unapređenje kvalitete studiranja na pravnim fakultetima u Hrvatskoj(2019.-2022.)” u kojem Pravni fakultet Osijek sudjeluje kao projektni (institucionalni) partner, zajedno s ostala tri Pravna fakulteta u Republici Hrvatskoj. Svi članovi projektnog tima PRAVOS-a sudjelovali su u ovoj projektnoj aktivnosti, bilo uživo ili online, pri tome predstavljajući rezultate istraživanja i izlažući znanstvene radove u koautorstvu sa studentima, koji su objavljeni u Zborniku koautorskih radova nastavnika i studenata (i u digitalnom obliku).
Cilj ove projektne aktivnosti bilo je uključivanje studenata s nastavnicima u znanstveno-istraživački rad koji se tematski odnosi na područje unaprjeđenja visokoškolskog obrazovanja na pravnim fakultetima u Republici Hrvatskoj, prilagodljivost pravnog obrazovanja suvremenim izazovima tržišta rada, ulogu znanstvenog i stručnog usavršavanja i praktičnog iskustva nastavnika u unaprjeđenu kvalitete nastave, značaj novih tehnologija u poučavanju prava, ulogu stručne prakse i kliničke nastave u stjecanju znanja na pravnim fakultetima te brojne druge.
Teme radova odnosile su se vrlo važna pitanja kvalitete obrazovnog procesa u raznim segmentima poput uloge i značaja kliničke nastave na pravnim fakultetima s posebnim osvrtom na Pravno-ekonomsku kliniku; gdje je provedeno anketno istraživanja studenata kliničara, mentora i klijenata, anketno istraživanje uloge tehnologije na kvalitetu obrazovanja tijekom pandemije na Pravnom fakultetu Osijek, anketno istraživanje utjecaja Erasmus+ mobilnosti nastavnika i studenata na unapređenje nastavnog procesa na primjeru Pravnog fakulteta Osijek te prikaz nacionalnog i odabranih komparativnih sustava financiranja u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
25.11.2021
Magdalena je odabrala pravo, a onda je kroz posao u call centru otkrila svijet novih mogućnosti
Mlada Osječanka kaže da želi iskoristiti sve što joj se pruža. Nedavno je odradila kul studentsku praksu, a sada završava diplomski rad i usavršava dva jezika
“Sve je počelo sasvim slučajno. Kako sam bila na zadnjoj godini faksa odučila sam se prijaviti na natječaj za posao. Bile su mi interesantne priče mojih kolega koji su radili u call centru. Slušala bih sa zanimanjem njihove dojmove i odlučila se prijaviti. Naravno, kao i većini studenata, moj početnički stav je bio da će mi to biti privremeni posao, na nekoliko mjeseci. Kada mi se pružila prilika za daljnji rad, odlučila sam iz toga izvući što više”, priča nam Magdalena Brkić, studentica Pravnog fakulteta u Osijeku koja je svoju praksu odradila u Hrvatskom Telekomu.
Sada, kaže, radi i istovremeno završava studij. “Oduvijek su mi bili smiješni i neshvatljivi ljudi koji zaboravljaju stvari i moraju zapisivati, no evo izgleda da sam se i sama morala pronaći u toj poziciji da se uvjerim kako to znači biti u svijetu odraslih. Ponekada imam osjećaj da mi je dan prekratak i da mi fali vremena”, našalila se na svoj račun svestrana Magdalena.
Naime, osim što radi u HT-ovom call centru, dovršava diplomski rad, a posvećuje se i nekim stvarima koje zbog svog gustog rasporeda do sada jednostavno nije stigla – usavršavanju njemačkog i učenju francuskog jezika. Tijekom studija sudjelovala je u raznim aktivnostima, među kojima se ističe ELSA (Europska udruga studenata prava), gdje je bila dopredsjednica udruge na nacionalnoj i dvije godine na lokalnoj razini.
Uzbudljiv studentski život s gustim rasporedom
Tijekom organiziranja projekata za ELSA-u, priča nam, najveći joj je izazov bio suradnja s ljudima, što nekako može povezati i sa sadašnjim poslom u call centru HT-a. “I s jedne i druge strane imam korisnike, samo što su to prije bili studenti ili predavači dok se danas bavim korisnicima i njihovim zahtjevima. I jednima i drugima pokušala sam dati odgovore na pitanja koja ih zanimaju i staviti ih u centar pozornosti, ali sam se i naučila nositi s raznim zahtjevima i biti što više strpljiva. To ponekad iziskuje ogromnu količinu energije”, govori.
Sjeća se i situacija kada su u ELSA-i organizirali razne skupštine, što je sa sobom nosilo mnogo neprospavanih noći kako bi se sve stiglo organizirati kako treba. Priznaje, stvari voli imati pod kontrolom.
“No, najdraži dio svega toga su mi bila putovanja na koja sam odlazila barem dva puta godišnje. Putovanja su bila vezana uz skupštine, razne konferencije, edukacije, ljetne i zimske škole… Upravo sam kroz taj rad upoznala velik broj ljudi iz različitih država, susrela se s različitim kulturama, stilovima života i naravno, drugačijim stajalištima. S nekima sam održala i stvorila nova prijateljstva koja traju i danas, bez obzira na udaljenost”, prisjeća se.
Sada nadoknađuje ono što nije stigla tijekom studija
Iz ELSA-e se povukla, te je, kako kaže, sve čari prepustila mlađim studentima. Sada se na kraju studija, priča nam, fokusira na ono što je počela pri početku – usavršavanju znanja njemačkog jezika i davno započetog učenja francuskog. Raspored joj je što zbog posla, što zbog završavanja diplomskog i tečaja jezika poprilično gust.
Unatoč manjku vremena, pokušava završiti sve što si je postavila na to-do listu, uz druženja s prijateljima i putovanja kući u Bosnu i Hercegovinu. Priča nam kako je tijekom studija pokušala maksimalno iskoristiti sve prilike koje joj se pružaju, a sada, na kraju studija kada joj je još samo preostao diplomski rad, priznaje kako joj je žao što nije iskoristila još više mogućnosti.
Odlučila je iskoristiti sve prilike koje se nude
Posao u call centru Hrvatskog Telekoma, kaže, izazovan je i dinamičan, no tim joj daje veliku podršku, pa sve zadatke uspijevaju završiti u zadanom roku. Također, radeći u agilnom okruženju, spoznala je kako joj se upravo tu nude razne mogućnosti za usavršavanje i napredovanje. Odlučila ih je iskoristiti.
Svestrana kakva jest, sudjelovala je i u programu Magenta Jump In praksi Hrvatskog Telekoma, koji se nudi u više od sedamdeset ureda diljem Hrvatske. Studentima se uz HT, nudi prilika raditi i u Iskonu te Combisu. Prakse se otvaraju nekoliko puta godišnje, a svoja znanja dijele HT-ovi zaposlenici iz Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke, i to na područjima poput marketinga, brendiranja, agilnih timova, ljudskih resursa, poslovanja, T-Centara, pa čak i Uprave.
Privukla ju je najviše činjenica da tako velika kompanija ulaže u mlade ljude. “Kroz studiranje susretala sam se s velikim odbijanjem prema tako nečemu od strane potencijalnih poslodavaca. Većinom im se ne da zezati s nama studentima u smislu toga da pružaju prilike da prenesu svoja znanja i uvid kako to zapravo funkcionira u stvarnosti, jer je velika razlika između teorije i prakse, pogotovo za struku kao što je moja”, dodaje Brkić.
Sam proces prijave trajao je oko mjesec dana, bez nekih komplikacija. Poslala je svoj životopis, a ubrzo joj je stigao i termin za online intervju na kojem je upoznala voditelje prakse. Pričali su o njenim očekivanja od same prakse, dogovorili tehničke stvari poput toga kako i kada će obavljati praksu te ponudili nekoliko različitih programa. Na kraju je odabrala praksu u odjelu Compliancea, odnosno, usklađenosti poslovanja.
Usko je surađivala s mentoricom, kolegama i šefom odjela
“Samo dva tjedna kasnije obavijestili su me da sam primljena te da će me povezati s mentorom za daljnji dogovor. Tako je i bilo. Mentorica mi se javila, dogovorili smo datum dolaska i tako je počela moja avantura”, priča nam Magdalena koja se, kako bi odradila praksu, privremeno iz Osijeka preselila u Zagreb, što joj je bila dodatna motivacija.
To nije nikakva novost zaposlenicima u Hrvatskom Telekomu, posebice zbog SmartWork načina rada koji u pandemijsko doba otvara mogućnosti kombiniranja rada u uredu i rada od kuće za većinu zaposlenika. Tako su, ističu u HT-u, mnoge kolege iz Zagreba preselile u rodnu Rijeku, iz Zagreba u rodni Osijek, a pritom obavljale redovne poslove svojeg radnog mjesta.
“Moj radni dan započinjao je razgovorom s mentoricom, kolegom i šefom odjela. Razgovarali o tome što smo napravili dan prije te nakon toga je uslijedio plan što bi trebali napraviti u tome danu. U početku sam bila više promatrač i slušač u njihovim razgovorima, ali uz detaljne upute mentorice brzo sam pohvatala kako procesi funkcioniraju i uhvatila njihov ritam. Naravno, nakon nekoliko dana dobila sam zadatke koje sam samostalno obavljala”, priča Magdalena.
S dolaskom prvih samostalnih zadataka, došla je i hrpa novih pitanja za mentoricu, kolege i šefa odjela. “Što? Kako? Jesam li dobro napravila ovaj ili onaj dio posla? Kako dalje nakon nekog koraka? Sva ta pitanja su mi se pojavila jer sam htjela odraditi posao koji mi se dodijelio što bolje. Za sva moja pitanja mentorica je imala odgovore i voljela je što propitkujem neke stvari, a meni nije problem pitati. Stoga mogu reći da sam naučila puno. Do tada nisam imala jasnu sliku kako sve funkcionira u tako velikom poduzeću, a sada mi se za to pružila prilika. Imala sam mogućnost proći kroz ostale sektore i mogu reći da su svi veoma susretljivi i vlada dobra radna atmosfera”, dodaje.
Poslodavac koji osluškuje potrebe mladih
Magdalenina priča potaknula nas je da provjerimo što sve ova velika domaća telco kompanija nudi studentima. “Kako su istraživanja pokazala da čak 73% mladih kada razmišlja o svojoj budućnosti brine posao, a čak 66% njih željelo bi svoje interese i hobije pretvoriti u profesionalne karijere, ali još ne znaju kako, odlučili smo odgovoriti na taj poziv upomoć i strateški kao kompanija odlučili ići proaktivno među mlade, i to ne samo na mlade u našoj kompaniji, te im pomoći da kreiraju svoju budućnost. I to kroz dijeljenje svojih znanja, iskustva, savjeta, dobrih praksi, alata i metodologije koje koristimo. Nadajući se da će tako nestati onaj strah od poslovne budućnosti i da će i na njih inspirativno djelovati kada iz prve ruke vide kako interese, hobije, vještine, vrlo lako pretvoriti u posao i pri tome zadržati svoju autentičnost, znatiželju za učenjem i dobar balans privatnog i poslovnog”, govori nam Ivana Šarić, stručnjakinja za iskustvo zaposlenika i employer branding u Hrvatskom Telekomu te nastavlja:
“Nekako je logičan korak bio otvoriti studentima taj naš svijet mogućnosti kroz prakse, uključujući i Magenta Jump In prakse i master program, odnosno ICT Akademiju. Kako bismo ponudili programe za što veći broj mladih, osobito za one koji nemaju toliko prilika u svom okruženju, studentske prakse su u SmartWork obliku, odnosno, miješano uživo i online. Akademija koja je trajala 15 sati, odnosno 5 dana predavanja u kojima su teme bile Career talk, Agile way of work, Software development, Big Data i Digital marketing, bila je isključivo u online obliku. Dodatno, kako bismo i mladima koji nisu možda zainteresirani za učenje pomogli da prepoznaju i verbaliziraju područja svojih jakih poslovnih interesa ponudili smo svima i alat kreiran na razini Deutsche Telekom grupe, takozvani Career matcher koji je temeljen na RIASEC modelu te kroz čije ispunjavanje osoba može saznati tri najizraženija interesa koja kreiraju njezin poslovni profil.”
Zadovoljstvo studenata praksom je iznimno visoko
Tijekom prakse koju je pohađala i Magdalena, ali i svake druge u HT-u, svaki student dobiva svog mentora. Tijekom prakse koju je pohađala i Magdalena, ali i svake druge u HT-u, svaki student dobiva svog mentora koji im priprema svakodnevne aktivnosti za rad, a dan završava s povratnom informacijom na odrađeno. Prakse su se oglašavale na društvenim medijima i direktno preko fakulteta, a do sada je HT imao 573 prijava od kojih je 71 student došao u kompaniju na praksu. Prema internim istraživanjima, zadovoljstvo studenata s praksom u HT-u je iznimno visoko, pa je sveukupna ocjena zadovoljstva s praksom 4,8 od 5, dok je zadovoljstvo mentorom 4,9 od maksimalnih 5.
“Magenta Jump In su ljetne studentske prakse koje traju od srpnja do rujna, a uz njih još imamo studentske prakse u našem IT sektoru koje je moguće odraditi kroz cijelu godinu. Za Magenta Jump In studentske prakse otvorili smo više od 70 različitih ureda kako bi svoja znanja i poslovne vještine sa studentima podijelili kolege iz Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke kroz više od 50 različitih ponuđenih praksi i poslovnih područja poput IT-a, marketinga, branda, agilnih timova, HR-a, poslovanja, sektora za podršku korisnicima, T-Centara, čak i Uprave”, pojašnjava nam Šarić.
Prije nego što su studentima omogućili prijave za prakse, interno su imali prijave za mentore. “Okupili smo poprilično motiviranu ekipu željnu dijeljenja znanja, te su oni pripremili konkretne zadatke, aktivnosti i projekte za svakog studenta, a svi koji su se prijavili završili su i dodatne edukacije za mentoriranje”, kaže dodajući da su se potrudili da prijave budu što jednostavnije i zabavnije.
Prakse iz područja IT-ja, marketinga, pravnih poslova…
“Prijave su moguće na dva načina. Prvi, onaj zanimljiviji, vodi se kroz već spomenuti Career matcher, gdje se sukladno dobivenom rezultatu pokaže poveznica na naše prakse koje osobi mogu biti zanimljive. Drugi način je izravna prijava na našim stranicama karijera gdje su sve dostupne prakse podijeljene u četiri kategorije, a to su IT, Marketing, PR i komunikacije, Business & management te Pravni poslovi i operativna podrška”, otkriva ističući da se unutar svake kategorije nalazi detaljan opis zadataka koje će student obavljati uz poželjne vještine te period kada su mentori na raspolaganju za učenje i vođenje.
Uz to, objašnjen je i cjelokupni selekcijski proces koji prethodi dolasku na prvi radni dan. “Nakon što se osoba odluči za praksu, dovoljno je samo priložiti svoj CV, navesti osobne podatke i prijava je završena, kaže Šarić.
I dok su ove godine za studente imali ljetne Magenta Jump In prakse i ICT Akademiju, sljedeće godine cjelokupnu priču planiraju zaokružiti graduate jednogodišnjim programom.
“Uz to smo redoviti gosti na fakultetskim predavanjima i projektima, a i imamo studente pojedince koji svoje obvezne stručne prakse odrađuju u kompaniji kroz cijelu godinu. Za prakse smo zaprimili 571 prijavu, naravno, mogli smo primiti onoliko studenata koliko nam je bilo mentora, tako da smo u kompaniji imali 70 studenata. Usudim se reći da smo prema mjestu odakle studenti dolaze uspjeli pokriti cijelu Hrvatsku, pa čak i šire. Naime, imali smo studente i iz SAD-a, Njemačke, te susjedne BIH, s tim da su nam ti studenti došli uživo odraditi prakse. Koja motivacija, zar ne?”, pita nas Šarić te na to dodaje kako su za ICT Akademiju dobili čak 781 prijavu.
Dva tjedna godišnje je ništa, a može značiti jako puno za jednog juniora
Studenti svih fakulteta i smjerova mogu usavršavati u HT-u, a Šarić ima poruku za sve zainteresirane, ali i za neodlučne. “Mislim da je profesionalno usmjeravanje za vrijeme fakulteta iznimno bitno za izlazak na tržište rada. Zamislite da student tijekom pet godina studiranja godišnje izdvoji samo dva tjedna vremena za prakse pa ih tako provede u korporaciji, nekom sexy startup-u, maloj privatnoj kompaniji, državnoj ili javnoj službi. Koliko bi taj student jasnije vidio što želi ili ne želi raditi, kakvo okruženje mu je najpoticajnije za razvoj, kakve pogodnosti i prilike za razvoj želi imati, komunikacijski bi se nadogradio. Dva tjedna godišnje zaista je ništa, a može značiti jako puno za jednog juniora koji izlazi s fakulteta i u potrazi je za poslom. Sjajno je to vidjeti i u nečijem životopisu”, ističe.
Magenta Jump In, dodaje, može pomoći i onima koji još tragaju za svojom idealnom karijerom. “Tako jedno ljeto možeš provesti u marketingu, drugo u kontrolingu, sljedeće u ljudskim resursima, nakon toga možda ipak shvatiš da je IT sektor tvoj put, pa se oduševiš i tim timom. I opet dođemo do toga da je za karijeru veliki game changer bila jedna obična praksa za koju si morao uložiti isključivo samo svoje vrijeme, dobru volju i otvorenost za nova iskustva i znanja. A na kraju dana te kao studenta od toga dijeli samo odluka i klik mišem za prijavu”, govori.
Atraktivna stavka na CV-u
“Dodatno, konkretno Magenta Jump In im donosi zbilja konkretnu referencu za CV, svaki poslodavac će vidjeti konkretna znanja koja je ta osoba usvojila, nove vještine koje je razvijao i sigurno im može biti dobra odskočna daska u odnosu na konkurenciju što nam potvrđuje dosadašnji feedback studenata. Tako imaju mogućnost ući u svijet od 4000 zaposlenika i iskusiti kako je raditi u velikim timovima, upiti atmosferu i sve pogodnosti koje naši zaposlenici imaju, ali i međunarodno okruženje u kojem djelujemo”, kaže Šarić dodajući: “Kada imaš iskustvo svega toga, puno lakše možeš kreirati sva svoja buduća očekivanja od posla i poslodavca.”
Svih ovih prednosti svjesna je i Magdalena koja je nakon završene prakse dobila potvrdu u kojoj je naznačeno u kojem je odjelu odradila svoju praksu i koliko je praksa trajala. Kaže kako će joj se ta potvrda dobro uklopiti u životopis, budući da će zapeti za oko mnogim poslodavcima i tako joj omogućiti da se istakne među drugim kandidatima, što je u konačnici i najvažnije.
Sada se vraća na svoju staru poziciju u call centru koju je obavljala i prije prakse. Čeka svoju diplomu, a nada se da će se usmjeriti u korporativni svijet. Priznaje i da bi, ako joj se ukaže prilika, jednog dana voljela raditi u kompaniji kao što je HT, te da će smatrati kako joj je praksa pridonijela u ostvarenju planova.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom
Srednja.hr
28. studenoga 2021.
Faks imenovao povjerenike:
Zaprimat će prijave za seksualno uznemiravanje studenata
Pravni fakultet u Osijeku imenova je dvoje povjerenika koji će štititi dostojanstvo studenata.
Njima će studenti moći prijaviti i seksualno uznemiravanje. Pitali smo faks jesu li do sada imali prijava.
Pravni fakultet u Osijeku sredinom mjeseca imenovao je dvoje povjerenika za zaštitu dostojanstva studenata.
O tome su izvijestili na svojim službenim stranicama, uz poruku da faks ne tolerira ‘uznemiravanje ili spolno uznemiravanje
studenata od zaposlenika i suradnika Fakulteta’. Među imenovanim se našla povjerenica Anita Barišić i povjerenik Petar Šajfar,
tako da studenti mogu birati kome će uputit svoje pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva.
Fakultet napominje kako će svaki postupak biti proveden hitno pri čemu će svi izneseni podaci biti tajni.
Jedan od strateških planova
Tu je njihovu odluku dan nakon donošenja na društvenim mrežama podijelio Studentski zbor Pravnog fakulteta.
Ovu je godinu, napomenimo, zabilježio val svjedočanstava studentica o seksualnom uznemiravanju koje su doživjele na
fakultetima diljem države. Stoga smo Pravni faks u Osijeku pitali dolazi li njihova odluka kao reakcija na eventualne prijave
koje su zadobili posljednjih mjeseci.
Dekan Tunjica Petrašević kazao nam je kako zaključno s 22. studenog, kada potpisuje dopis, Pravni fakultet nije zaprimio nijednu
prijavu koja bi se odnosila na bilo kakav oblik uznemiravanja, pa tako ni spolno uznemiravanje studenata. Povjerenike su imenovali,
objašnjava nam dekan, kao jednu od planiranih aktivnosti predviđenih u strategiji faksa za razdoblje od 2020. do 2025. godine.
Akcijski plan za provedbu te strategije fakultetsko je vijeće izglasalo 9. studenog, a tu se u cilju pod brojem 4 našlo i
‘promicanje akademskog integriteta i slobode nastavnike te etičnosti u radu’, odnosno u jednom od podciljeva ‘borba protiv svih o<
blika neetičnog ponašanja, netolerancije i diskriminacije’. To se tiče međusobnih odnosa nastavnika, administrativnog osoblja,
ali i odnosa prema studentima. U cilju podizanja kvalitete u tom je aspektu Pravni fakultet, objašnjava nam u dopisu Petrašević,
imenovano gore spomenute povjerenike čiji je zadatk štititi dostojanstvo studenata.
Četrdeset djelatnika raznih fakulteta
Sredinom kolovoza, dakle, nekih mjesec dana prije početka nastave na fakultetima, kontaktirali smo Ministarstvo unutarnjih poslova.
Tražili smo ih informacije o zaposlenicima fakulteta diljem države protiv kojih postoje prijave za neki oblik seksualnog nasilja.
Iako nam nisu mogli dati neke detaljne informacije, potvrdili su da se prijave, većinom anonimne, odnose na čak 44 djelatnika
visokoškolskih ustanova.
Posljednji slučaj o kojemu smo detaljno izvijestili dolazi s Akademije dramske umjetnosti, jednog od fakseva, nažalost, istaknutijih i
po broju prijava za seksualno uznemiravanje. Tamo je početkom ove akademske godine, kako nam je i sam potvrdio, novi dekan Davor Švaić
donio odluku o suspenziji dvoje djelatnika, upravo zbog uznemivaranja. Od studenata smo neslužbeno imali prilike čuti da se jedan
od tih slučajeva odnosi na baš eklatantan primjer seksualnog uznemiravanja na relaciji profesor-student, no novoizabrani dekan, poštujuću
interne procedure i propise, nije mogao ništa o tome reći.
Glas slavonije
25. studenog 2021.
BARBARA HERCEG PAKŠIĆ PRAVNI FAKULTET OSIJEK
Za svaku četvrtu ženu partnersko nasilje počinje između 15. i 19. godine
U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. studenoga svake godine, razgovarali smo s izvanrednom profesoricom na Pravnom fakultetu u Osijeku, dr. sc. Barbarom Herceg Pakšić, radi znanstvenog uvida u tu temu. Ona niz godina predaje i znanstveno istražuje teme nasilja nad ženama i djecom. Autorica je znanstvene monografije u izdanju Narodnih novina ("Isprika u kaznenom pravu") i brojnih znanstvenih radova, sudjeluje u međunarodnim i nacionalnim projektima, održava edukacijske radionice. Usavršavala se na inozemnim institucijama.
Koji su oblici nasilja nad ženama?
- Obuhvaćen je svaki čin rodno temeljenog nasilja koji rezultira ili može rezultirati fizičkom, seksualnom ili psihološkom štetom, patnjom, uključujući i prijetnju, prisilu ili oduzimanje slobode. Brojni su oblici: intimno partnersko nasilje i nasilje u obitelji, koja znače različita fizička, psihička, seksualna i ekonomska nasilja, seksualno nasilje, prisilna prostitucija, femicidi, prisilni brakovi, ropstvo i trgovanje ljudima te mnogi drugi.
Kakvi su globalni statistički podatci?
- Podatci UN-a i Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da gotovo svaka treća žena tijekom života biva zlostavljana. Na svjetskoj razini svaki dan 137 žena ubijeno je od člana obitelji. Intimno partnersko nasilje počinje rano, između 15. i 19. godine, nad svakom četvrtom ženom. Većinu nasilja čine sadašnji ili bivši supruzi ili partneri. Kod pojedinih oblika nasilja mnoga ponašanja nikada ne budu prijavljena, a brojke zasigurno rastu u trenutnim izazovnim vremenima. U pandemiji koronavirusa pojedina nasilja nad ženama su intenzivirana, a manje od 40 posto zlostavljanih žena potražit će pomoć.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
- Nasilje nad ženama je fizičko, seksualno i psihičko, ekonomsko, često od partnera, u obitelji, ozljede, silovanja, ubojstva. Prema nekim podatcima, u Hrvatskoj se nasilje nad ženama najčešće događa u obitelji. S obzirom na to da bi obitelj trebala biti sigurno okruženje, jasno je da se paradigma mijenja. Počinitelj je najčešće bračni ili izvanbračni drug ili bivši partner. Navodi se da je svaka treća žena u Hrvatskoj zlostavljana u braku, a godišnje od 22 do 45 žena izgubi život od ruke (bivšeg) partnera. Na jedno silovanje dolazi od 15 do 20 neprijavljenih, a tamna brojka uvjetovana je stigmatizacijom i sekundardnom viktimizacijom.
Kakav je zakonski okvir?
- Pravni okvir je složen te pripada cijeloj pravnoj hijerarhiji jer relevantna načela i odredbe postoje i u Ustavu Republike Hrvatske kao najvišem aktu pa sve do najnižih podzakonskih razina. Uz Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, postoji kazneno djelo "nasilje u obitelji", ali mogu doći u obzir i različite ozljede ili (teško) ubojstvo. Posljednjim izmjenama unaprijeđen je normativni okvir, uvedeno djelo "zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja", progon po službenoj dužnosti za djelo "spolnog uznemiravanja" te je pojam bliske osobe dopunjen da obuhvaća i sadašnjeg ili bivšeg partnera.
Koja su prava žrtava nasilja u obitelji?
- Žrtva ima pravo na pristup službama za potporu, na psihološku i stručnu pomoć, pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde te na zaštitu dostojanstva, na pratnju osobe od povjerenja. Pravo biti obaviještena o ukidanju zadržavanja ili bijegu okrivljenika te o odluci o izricanju zaštitnih mjera i ukidanju mjera opreza ili otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne te pravo na tajnost određenih podataka i zahtjev za isključenje javnosti u postupku. Pravo na opunomoćenika i biti obaviještena o radnjama u povodu prijave i ishodu postupka. Prava žrtvi trebaju priopćiti nadležna tijela uz provjeru je li ih žrtva razumjela.
O čemu ovise kazne za počinitelje?
- Prekršajnopravne sankcije su zaštitne mjere, novčana kazna, zatvor do 90 dana. Od zaštitnih mjera to su obvezan psihosocijalni tretman, zabrana približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve, udaljenje iz zajedničkog kućanstva te obvezno liječenje od ovisnosti. Kod Kaznenog zakona za nasilje u obitelji kazna je od jedne do tri godine. Okvir znatno raste ako je počinjeno teže kazneno djelo. Primjerice, kod teške ozljede nanesene bliskoj osobi od tri do osam godina ili ubojstva bliske osobe koju je počinitelj zlostavljao s predviđenom kaznom najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor.
Kakve su kazne za počinitelje?
- O ovom problemu treba otvoreno i javno govoriti. Zaštita žrtava treba se pomaknuti s deklaratorne na stvarnu i unaprijediti. Istraživanja pokazuju da su kazne koje se izriču za počinjeno nasilje nad ženama nedostatne. Ne šalje se potrebna poruka društvu niti se počinitelje učinkovito odvraća od počinjenja djela. Potrebne su sustavne edukacije policijskih i pravosudnih djelatnika. Bez obzira na pomake, nasilje u obitelji i prema ženama ostaje permanentan društveni problem, na koji upozoravaju i presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima protiv Hrvatske. Moramo imati ne samo adekvatno sankcioniranje nasilja nego i rodnu ravnopravnost, jednake radne uvjete i plaće, dostupno obrazovanje.
https://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/lokalne/okrugli-stol-o-uvoenju-eura-u-hrvatskoj/273509/
U organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i zaklade Hanns-Seidel-Stiftung, na Pravnom fakultetu održan je okrugli stol o uvođenju eura i njegovim implikacijama za hrvatsko gospodarstvo i društvo.
"Ideja o organizaciji okruglog stola došla je zajednički od Pravnog fakulteta i Zaklade Hanns-Seidel-Stiftung. Obzirom da čujemo razne debate u javnosti vezane uz uvođenje eura, te se debate baziraju na populističke izjave. Puno je prostora u medijima dobio izgled i sam dizajn kovanice eura. O pravnim, političkim i ekonomskim pitanjima imamo dojam da se malo raspravljai da se malo raspravlja s mladima", rekla je prodekanica za znanost, međunarodnu suradnju i poslijediplomske studije Pravnog fakulteta Osijek, Dunja Duić.
O izazovima ulaska Republike Hrvatske u eurozonu govorio je viceguverner Hrvatske narodne banke, Mihael Faulend. "Koristi su daleko veće od troškova uvođenja eura u kratkom roku, a u dugom roku još više. Koristi koje će hrvatsko gospodarstvo pa i građani uživati od eura, ne samo što su težinom veliki i brojni nego imaju trajni karakter. Oni nisu prisutni samo u godini uvođenja eura, nego i u svakoj godini nakon uvođenja eura. Jedna velika dobrobit jest ukidanje valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa i treća, isto tako ne zanemariva korist, s obzirom na našu trgovinsku integriranost sa eurozonom, važnost turizma za hrvatsku ekonomiju su transakcijski troškovi. Onog trenutka kad uvedemo euro, više neće biti potrebno mijenjati eure u kune ili kune u eure", objasnio je viceguverner HNB-a, Faulend.
12. studenog 2021.
O ŠIROJ primjeni obaveznih covid-potvrda, koja od utorka kreće u javnim i državnim institucijama, jutros se raspravljalo u HRT-ovoj emisiji U mreži prvog.
U emisiji su sudjelovali Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Anita Blagojević s Pravnog fakulteta u Osijeku i Srećko Matić, novinar Deutsche Wellea i dopisnik iz Njemačke.
Srećko Matić rekao je kako iskustvo s covid-potvrdama u Njemačkoj ovisi o kojoj se saveznoj zemlji radi te da 16 saveznih zemalja same za sebe provode svoju zdravstvenu politiku.
"U praksi to funkcionira, ali ne jako dobro"
"Na snazi su pravila 3G i 2G. U praksi to funkcionira, ali ne jako dobro", rekao je dodavši kako ovisi kakve se priredbe događaju.
Na pitanje što se događa s onima koji se nisu cijepili, a odbijaju se i testirati, Matić je rekao kako je prije nekoliko mjeseci u Kölnu bila presuda ljudima koji su se odbili testirati, ali i nositi maske u jednoj firmi.
"Poslodavac je nakon opomene tim osobama dao otkaz i sud koji je specijaliziran za radno pravo potvrdio je da je otkaz opravdan, ali presuda još nije punomoćna", rekao je.
"U pravnom dijelu smo napravili dosta krivih koraka"
Anita Blagojević s osječkog Pravnog fakulteta rekla je kako se sada pokazuje da smo mi što se tiče borbe protiv korone u pravnom dijelu napravili dosta krivih koraka.
"Pokazuje se da je bilo dobro tumačenje većine profesora Ustavnog prava da je u samom startu epidemije naš zakonodavac aktivirao pogrešnu odredbu našeg Ustava vezano za ograničavanje ljudskih prava", rekla je Blagojević.
"Najbolje rješenje i ustavno prihvatljivo rješenje je da smo donijeli poseban pandemijski zakon kojim bi bile predviđene sve situacije ustavno-pravno prihvatljive uključujući tko donosi kakve mjere i s kakvim posljedicama. Sad smo se našli u situaciji da propitkujemo niz i ustavno-pravnih i radno-pravnih pitanja, a to se moglo izbjeći", rekla je Blagojević.
"Pravni sustav je žrtva pandemije"
Pravni stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac rekao je da pravni sustav žrtva ove pandemije.
"Imamo sporenje i nepostupanje po specifičnoj odredbi Ustava. Još gore, imamo Ustavni sud koji je rekao da to nije baš važno jer je podržao drugačiji pristup. Pristup koji nije uključivao donošenje zakona, nego nekakvu zakonsku delegaciju temeljem dva neka druga zakona gdje je rekao da Nacionalni stožer radi što hoće, a ono što on radi djeluje na osobna temeljna ljudska prava i slobode, što se, naravno, ne može nekim odlukama isključivo nekog stožera", rekao je Gotovac.
Istaknuo je da se vidi pravno lutanje koje se može objasniti, razumjeti i shvatiti u početku.
"Nitko se u svijetu nije snalazio na početku, ali sada nakon jedne i pol godine to je politička inertnost koja sa sobom nosi neku političku tvrdoglavost da se dokaže da to tako može, ali ona bi mogla mnogo koštati nas koji imamo neka prava, ali i u pravnom smislu, sve odluke perspektivno nisu samo na Ustavnom sudu da ih podržava. Ako će one voditi otkazima, tada će to biti pred redovnim sudom i za dvije do pet godina ćemo ponovno odlučivati o tome", rekao je.
Glas Slavonije, 10.11.2021.
Hrvatski radio, Radio Osijek, 9.11.2020.
https://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/hrvatska-je-25-godina-u-vijecu-europe/273103/
Hrvatska je 25 godina u Vijeću Europe
Na Pravnom fakultetu u Osijeku održana je tribina na kojoj su sudionici podsjetili na važnost europskih integracija. Gostovali su potpisnik pristupnice VE Mate Granić, državna tajnica za Europu u MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić te prvi hrvatski veleposlanik pri VE Vladimir Matek.
Prije 25 godina Hrvatska je odabrala europski put, koji je put mira, stabilnosti, demokracije, vladavine prava, poštivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda, što je okrunjeno punopravnim članstvom u Europskoj uniji 2013. godine.
Hrvatska se morala izboriti za svoju samostalnost i međunarodno priznanje. Godine 1992. uspostavili smo prve kontaknte s Vijećem Europe, ali tada nam je cilj bio zaustavljanje rata i mir, prisjetio se bivši potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić koji je i potpisao pristupnicu Vijeću Europe. Bilo je to 6. studenog 1996.
Tribina je prigoda da se prisjetimo kako smo ušli u Vijeće Europe, kako smo prihvaćali standarde i konvencije, gradili i sebe i druge. Vijeće Europe pomoglo je Hrvatskoj uskladiti standarde s europskima, oni potiču vladavinu prava i demokraciju, što nam je omogućilo i ulazak u Europsku uniju, rekla je državna tajnica za Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić. Istaknula je da vrsni hrvatski stručnjaci svojim znanjem pridonose uspjehu i radu Vijeća Europe čija je glavna tajnica nekadašnja hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić.
Naravno da uvijek može puno bolje, pa i kada je funkcioniranje pravosuđa u pitanju, istaknuo je dekan Pravnog fakulteta Tunjica Petrašević, o čemu svjedoči i relativno velik broj tužbi na Europskom sudu za ljudska prava kao instituciji Vijeća Europe. No, zahvaljujući članstvu u Vijeću Europe građani imaju mogućnost ostvariti svoja prava. Mehanizam filtriranja slučajeva pri Europskom sudu za ljuska prava dosta je strog, napominje Petrašević, pa je tek oko 3 posto zahtjeva prihvaćeno i oni uglavnom završavaju presudama u korist građana.
STV, 10.11.2021.
https://stv.hr/clanak/25-godina-od-primanja-republike-hrvatske-u-vijece-europe/412
Hrvatska
VAŽAN KORAK NA EUROPSKOM PUTU: 25 godina od primanja Republike Hrvatske u Vijeće Europe
25 godina prošlo od primanja Republike Hrvatske u Vijeće Europe. Bio je to važan korak na europskom putu tada još mlade države, a sve je kulminiralo članstvom u NATO savezu i Europskoj uniji. Tim povodom na Pravnom fakultetu u Osijeku organizirana je tribina na kojoj su govorili i neki od glavnih aktera toga doba.
Piše: Branimir Suhić - Objavljeno: 10. studeni 2021. 21:54
25 godina prošlo od primanja Republike Hrvatske u Vijeće Europe.6. studenog 1996. godine Hrvatska je postala punopravnom članicom Vijeća Europe, najstarije aktivne europske organizacije. Tadašnji ministar vanjskih poslova, Mate Granić kaže kako je članstvo u Vijeću Europe stiglo nakon teškog rata i pobjedničkih akcija Bljeska i Oluje te Erdutskog sporazuma, što je konačno omogućilo Hrvatskoj priliku za pregovarati.
„Tog dana, koji nikad neću zaboraviti, sam potpisao pristupnicu Vijeću Europe, kao i pristupnu Povelju o ljudskim pravima sa glavnim tajnikom Tarschysom. Ostvario se tada jedan od hrvatskih snova, drugi su bili NATO, EU i konačno predsjedanje, i da je glavna tajnica Vijeća Europe bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova", rekao je posebni savjetnik predsjednika Vlade,i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić.
Hrvatski naraštaji tisuću su godina sanjali suverenu državu. Danas postoje brojne kritike na račun članstva u Europskoj uniji kako države članice nemaju suverenitet. Državna tajnica za Europu smatra kako je suverenost Hrvatske danas samo uvećana.
„Dakle i ona područja koja smo prenijeli, poput ribarske politike, zajednički sjedimo za stolom i donosimo upravo te zajedničke politike. Hrvatska kao članica EU je itekako vidljivija i bolje i jače i suverenije možemo štititi i promovirati naše interese", kaže državna tajnica za Europu u MVEP Andreja Metelko-Zgombić.
Europski fondovi jedan su od benefita hrvatskog europskog puta. Koristi se njime i Grad Osijek.
„Jedan smo od predvodnika u RH. Trenutačno je Osijek jedno od najvećih gradilišta, provodimo projekte vrijedno oko milijardu kuna. Mahom su to projekti financirani iz Europske unije", kaže Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka.
Hrvatska je tada prije 25 godina jasno odabrala put poštivanja prava i sloboda, mišljenje je domaćina tribine, dekana Pravnog fakulteta Tunjice Petraševića. Iako je stava kako je Hrvatska tada postala puno više demokratskija zemlja, teško je izbjeći stvarnost u kojoj su upravo manjak demokracije i tromost pravnog sustava jedni od najvećih problema u današnjoj zbilji.
"Naravno da uvijek može bolje. Da stvari ne funkcioniraju baš onako kako bi trebale svjedoči i veliki broj tužbi na Europskom sudu za ljudska prava koji je institucija Vijeća Europe. Taj velik broj tužbi ukazuje da stvari nisu najbolje, ali upravo zahvaljujući članstvu, građanima i je otvorena mogućnost pritužiti se tom sudu ukoliko smatraju da su njihova prava povrijeđena", kaže Tunjica Petrašević, dekan Pravnog fakulteta u Osijeku.
Ipak, svega otprilike tri posto tužbi i završi na Europskom sudu za ljudska prava, kaže Petrašević, no one tužbe koje kompleksni mehanizam filtracije prođu, uglavnom završavaju osuđujućom presudom.
12. kolovoz 2021
Gdje su najveće razlike u pozicijama sindikata i poslodavaca?
- Sindikatima je osnovna misija, što u konačnici inter alia treba biti jedna od temeljnih funkcija svakog radnog zakonodavstva, zaštititi radnike, dok je poslodavcima primarni fokus, vjerojatno, usmjeren na fleksibilizaciju, koju u najširem smislu riječi, vide kao jedno od ”spasonosnih” rješenja. Međutim, ne smijemo smetnuti s uma da funkcija Zakona o radu ne može biti usmjerena na poticanje poduzetničkih sloboda jer je to naprosto svojevrsni cotradictio in adiecto. No, Zakon o radu, pored zaštite radnika, ne smije destimulirati rad i onemogućavati sankcioniranje, uključujući i otkaz ugovora o radu, onih radnika koji zloporabljuju normativni okvir i ne ispunjavaju obveze iz svoga ugovora o radu. U tom smislu razlike bi se mogle odnositi na ugovor o radu na određeno vrijeme, otkaz ugovora o radu, uočene probleme u pogledu instituta probnoga rada, radno vrijeme, reguliranje rada na platformama, rad putem agencija za privremeno zapošljavanje i slično.
Rad od kuće postao je najveći kamen spoticanja i bit će očito ključni element novog zakona. Ne omogućuju li postojeći različiti oblici radnih odnosa dovoljno širine za 'svačiji ukus', pa i mogućnost labavijeg odnosa u kojem radnik ima više mogućnosti izbora gdje će i kako raditi? Određen broj radnika odavno koristi mogućnost rada od kuće i slobodnog alociranja radnog vremena.- Rad od kuće ni na koji način ne smije postati kamen spoticanja jer su već i postojeća rješenja omogućila njegovu prilično uspješnu i široku primjenu u uvjetima pandemije. Mislim da se u pogledu toga instituta može raditi samo o dodatnom nijansiranju i pažljivijem preciziranju pojedinih postojećih odredaba. Rad na izdvojenom mjestu rada u mnogim je zapadnoeuropskim državama već odavno standard za mnoge, poglavito visokokvalificirane poslove, za koje nije nužno svakodnevno obavljanje poslova u prostorima poslodavca. Štoviše, u nekima se zbog optimiziranja poslovnih prostora, smanjenja troškova i potreba za uredima velikog broja radnika, precizira koji dan ili dane u tjednom, dvotjednom ili mjesečnom intervalu radnik treba boraviti u sjedištu ili prostorima poslodavca, dok sve ostalo radno vrijeme rad obavlja uz pomoć informacijskih tehnologija, iz svoga doma. Pandemija je jasno pokazala da se ovaj institut može vrlo uspješno primjenjivati, da puno toga možemo pojednostaviti i digitalizirati. Istodobno takav pristup, uz izražena digitalizaciju, može potencijalno ukazati i na višak radnika u nekim dijelovima javnog sektora. U pogledu reguliranja takvog rada anekse ugovora o radu bilo je moguće primijeniti u uvjetima privremenog karaktera i iznimne hitnosti rada od kuće (pandemijski uvjeti, odnosno vis maior), međutim, u uvjetima kad takav rad ima obilježje stalnosti ili dugotrajnosti, nužno je zaključiti ugovor o radu za izdvojeno mjesto rada.
Je li realno očekivanje nemalog broja radnika da imaju ista prava proizašla iz ugovora na neodređeno, ali uz prilagodbu mjesta rada i radnog vremena, prema vlastitoj želji? Primjerice, zašto bi poslodavac plaćao naknadu za prijevoz radniku koji se tu i tamo pojavljuje na radnom mjestu ili mu čuvao radno mjesto za povremena pojavljivanja? Jednako tako, je li pravedno očekivati od poslodavca namirivanje troška određenih ili svih režija, s obzirom na to da je teško odvojiti privatne troškove od poslovnih kada je u pitanju rad od kuće?
Pitanja koja spominjete našim su radnim zakonodavstvom, poglavito putem instituta ugovora o radu za izdvojeno mjesto rada, glavninom definirana. Drugi je problem izostanak definicije plaće ili pogrešna percepcija kako nam pojam plaće nije definiran radnim zakonodavstvom. Postojeći Zakon o radu, uzimajući u obzir i relevantnu prasku Suda EU, sadržava jasnu definiciju plaće u dijelu u kojem plaću definira u kontekstu načela jednake plaće za jednak rad i rad jednake vrijednosti za žene i muškarce. Naš problem ponekad leži u nedovoljnom horizontalnom promatranju, čak i jednog jedinog propisa, ili otporu prema teleološkom tumačenju. Drugim riječima, i naknada za prijevoz jest plaća, ne samo u pogledu poreznih propisa, pa je nevažno hoće li se nazivati posebnim nazivom, odnosno dodatkom ili naknadom, ili biti ukalkulirana u iznos plaće. Postojanje odnosne i drugih sličnih naknada nazvao bih, neovisno jesu li oporezive ili ne, reliktom nedovršene tranzicije koji glavninom služi kao način povećanja plaće, dominantno u javnom sektoru. Možda se ne čini da bi radnik koji radi na izdvojenom mjestu rada trebao imati naknadu za prijevoz kad isključivo ili dominantno radi od kuće, ali ne treba smetnuti s uma da taj isti radnik od sjedišta poslodavca može biti udaljen stotinama kilometara, na potpuno suprotnim stranama Hrvatske, pa odlazak u sjedište poslodavca, po njegovom pozivu ne predstavlja minoran trošak. Štoviše, u takvim bi uvjetima morale postojati jasno ugovorni uglavci o dodatnim materijalnim pravima ili refundaciji takvih troškova. Pored toga, nisam siguran da u uvjetima današnje tehnologije nije moguće izračunati troškove potrošnje električne energije i drugih resursa koji se u radnikovom domu koriste za potrebe rada. Onima kojim bi to bilo komplicirano uvijek imaju prostora za preciziranje paušalnih iznosa. Takve su argumentacije prilično efemerne, pa čak i profane i zanemaruju ono što je u zapadnom svijetu i razvijenim članicama Unije nesporna konstanta – da kvalitetnog radnika treba čuvati i nagrađivati jer ukoliko to ne budete činili vi, bit će poslodavca koji će to znati itekako činiti.
Može li se rad od kuće smatrati povlasticom? Analitičari Deutsche Banka prošle su godine predložili kontroverznu ideju oporezivanja onih koji tu privilegiju imaju u odnosu na one koji je nemaju, a to je još uvijek premoćna većina ukupne radne snage.
- Zasigurno da velik broj radnika trenutno nije u poziciji obavljati rad od kuće, ali je istodobno sve više djelatnosti, u kojima će to biti djelomično ili u cijelosti moguće pro futuro. Mi ponekad, svjesno ili nesvjesno, zaboravljamo posljedice tehnološkog napretka, digitalizacije i informatizacije, kao i činjenicu da će velik broj poslova u budućnosti nestati, ili će ih zamijeniti umjetna inteligencija, hologrami i roboti. Hoće li u tim uvjetima rad od kuće biti povlastica ili razlog da vam se zahvali na poslu koji obavljate? Uključujući i spomenute analitičare Deutsche Banka. Možda bi bilo dobro tako promatrati stvari? Budućnost, zapravo nosi velike izazove apsorpcije dominantno neobrazovane radne snage, ali i dobrog dijela visokoobrazovane, pa bismo o koristima koje uživamo u pogledu besplatnog formalnog, neformalnog i drugih oblika obrazovanja trebali razmišljati kao privilegiji koju trebamo znati i htjeti iskoristiti.
SVEUČILIŠNI GLASNIK BROJ 71 - 23. srpnja 2021.
http://www.unios.hr/wp-content/uploads/2015/09/sveucilisni-glasnik-71.pdf
SVEUČILIŠNI GLASNIK BROJ 70 - 18. lipnja 2021.
Zelena pravna klinika, najmlađa među klinikama Pravnog fakulteta, u ponedjeljak je bila domaćinom tribine u povodu obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša. Samo podsjetnik, obilježava se svake godine 5. lipnja u spomen na Konferenciju Ujedinjenih naroda održanu u Stockholmu 1972., a u svrhu upozoravanja na važnost zaštite okoliša i prirode, osobito u vremenu opasnih klimatskih promjena.
Uz okrugli stol "Europski zeleni plan" održan u travnju, u povodu Dana planeta Zemlje, ova tribina nastoji povezati zaštitu okoliša s pravnim i upravnim područjima, nezaobilaznima u aktivnostima brige za okoliš i prirodu. Tribinom se nastoji upozoriti na nužnost zaštite okoliša, institucionalnu potporu takvim društvenim aktivnostima, kao i važnost uključivanja akademske zajednice u tu problematiku.
Nazočne je sudionike uvodno pozdravila Dunja Duić, prodekanica za znanost, međunarodnu suradnju i poslijediplomske studije Pravnog fakulteta, ujedno i članica Velikog vijeća Zelene pravne klinike, koja je podsjetila na nedavno uspostavljen Fond za postizanje klimatskih neutralnosti, iz kojega će na putu prema zelenom gospodarstvu državama članicama Europske unije biti na raspolaganju 17,5 milijardi eura. Paket obuhvaća 7,5 milijardi eura iz višegodišnjeg proračuna za razdoblje 2021. – 2027. i dodatnih deset milijardi iz Instrumenta EU-a za oporavak.
Rajko Odobaša, voditelj Zelene pravne klinike, upozorava da su mehanizmi kojima se nastoji riješiti ekološka kriza izazvana modernim načinom življenja sadržajni, jasno, jer samo tako možemo sačuvati naše zdravlje, civilizaciju, a u konačnici i opstanak naše vrste.
Koje su to ekološke, a ponajviše edukacijske aktivnosti imali tijekom godine, koroni usprkos, ali uz poštovanje epidemioloških mjera, predstavili su predstavnici Udruge PLANTaža, Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Udruga studenata biologije ZOA, županijske Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, ali i studenti uključeni u rad Zelene pravne klinike. Govorilo se i o tome što će se raditi "sutra", primjerice, na daljnjem razvoju zelene infrastrukture.
Intencija je ove tribine i promicanje značenja Zelene povelje Osječko-baranjske županije, slučajno ili ne, moderatorica tribine Ana Đanić Čeko, zamjenica voditelja Zelene pravne klinike, jedna je od ovogodišnjih dobitnica Zelene povelje Osječko-baranjske županije za izniman znanstveni doprinos zaštiti okoliša.
Tribina se odvijala u hibridnom obliku, uživo u vijećnici Pravnog fakulteta i na online platformi Zoom.
Dario Kuštro
SVEUČILIŠNI GLASNIK BROJ 67 - 26. ožujka 2021.
https://www.unios.hr/wp-content/uploads/2015/09/sveucilisni-glasnik_br.67_manji.pdf
SVEUČILIŠNI GLASNIK BROJ 67 - 26. ožujka 2021.
https://www.unios.hr/wp-content/uploads/2015/09/sveucilisni-glasnik_br.67_manji.pdf
SVEUČILIŠNI GLASNIK BROJ 66 - 26. veljače 2021.
http://www.unios.hr/wp-content/uploads/2015/09/sveucilisni-glasnik-66.pdf
SVEUČILIŠNI GLASNIK BROJ 65 - 22. siječnja 2021.
http://www.unios.hr/wp-content/uploads/2015/09/sveucilisni-glasnik-66.pdf
SVEUČILIŠNI GLASNIK BROJ 65 - 22. siječnja 2021.
http://www.unios.hr/wp-content/uploads/2015/09/sveucilisni-glasnik-66.pdf
Glas Slavonije, 19.7.2021.
https://www.glas-slavonije.hr/469330/3/Na-Pravnom-u-45-godina-4500-diploma
Objavljeno 19. srpnja, 2021.
Više od 4500 diplomiranih studenata, 400 studenta svake godine i - 45 godina postojanja. Osnovni su to podatci o Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, koji je promocijom nove monografije obilježio još jednu lijepu obljetnicu. Monografija Pravnog fakulteta - 45 godina rada i djelovanja, kao jedne od najstarijih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, prikazuje povijesni razvoj, od njegovih početaka do danas, no prije svega nosi pregled aktivnosti od 2005. godine, kada se reformom visokog obrazovanja u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europi, prelazi na tzv. bolonjski sustav. Ne iznenađuje, jer ovo je ipak treća velika monografija o tome fakultetu.
A njegova je misija, kaže u uvodnoj riječi dekan Tunjica Petrašević, "sustavno razvijati i unaprjeđivati pojedinca i zajednicu kroz izvrsnost u nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu". Na tom su putu neizbrisiv trag ostavili brojni nastavnici i ostali djelatnici Fakulteta, pa je dekan prije svega zahvalio svima onima koji su izgrađivali tu instituciju i ispratili brojne, danas cijenjene, pravnike u svijet rada.
Domaćine je u ime gradske uprave pozdravio i čestitao im Dragan Vulin, zamjenik gradonačelnika, koji je podsjetio kako sve više sastavnica Sveučilišta ima vlastite prostore, pa u bližoj budućnosti to može očekivati i osječki Pravni fakultet. O poglavljima su povijesti Fakulteta u prigodnim izlaganjima govorili Rajko Odobaša i Zvonimir Lauc.
Tek podsjetnik kako je početkom 70-ih godina prošlog stoljeća na Ekonomskom fakultetu pokrenut zaseban pravni studij, a potom je nastao zaseban fakultet koji se godinama nezaustavljivo razvijao. Primjerice, od 1981. godine pokrenut je doktorski studij, akademske godine 2017./2018. Preddiplomski sveučilišni studij Socijalni rad, a od 2020./2021. i Diplomski sveučilišni studij Socijalni rad. Osnivanje je novih studija pokazatelj da se Pravni fakultet kontinuirano prilagođava potrebama tržišta rada. Danas na Pravnom fakultetu djeluje 11 katedri. D. Kuštro
Glas Slavonije, 20.2.2021.
Đelo od Gisko "u gostima"Piše: Srđan Lukačević
Već sam pogled na životopis sugerira kako je riječ o iznimno vrijednoj, pametnoj i dobro organiziranoj osobi. Dunja Duić docentica je na Katedri ustavnog i europskog prava i prodekanica za znanost, međunarodnu suradnju i poslijediplomske studije na Pravnom fakultetu Osijek. Autorica je i urednica nekoliko knjiga i niza znanstvenih radova iz područja europskog prava. Predsjedava Upravnim odborom Centra za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku. Uz sve navedeno ova je uspješna mlada žena brižna majka trogodišnjih blizanki i devetogodišnje kćeri.
Vanjska i sigurnosna politika Europske unije naslov je vaše autorske knjige. Kako je nastala i kome je namijenjena?
- Čini mi se da su me oduvijek zanimali politika i međunarodni odnosi. Zapravo, kad sam bila mala, htjela sam biti Mirjana Rakić. Spletom nekih životnih okolnosti, umjesto politologije, upisala sam Pravni fakultet. Bit ću potpuno iskrena, nikad se nisam vidjela u ulozi odvjetnika ili suca. Prilika mi se pružila kada sam dobila stipendiju za poslijediplomski studij u Belgiji. Upisala sam poslijediplomski studij iz europskog prava u Gentu. Imala sam veliku sreću pohađati predavanja vrhunskih profesora europskog prava, i tako je u moj život ušla mogućnost izučavanja vanjske i sigurnosne politike EU-a. Na toj sam temi kasnije doktorirala. Dugogodišnje proučavanje vanjske i sigurnosne politike EU-a temelj je knjige koja je namijenjena studentima, ali i praktičarima koji se bave sigurnošću i vanjskom politikom.
Kako je majka troje djece završila na NATO-ovim vježbama koje simuliraju cyber napade?
- U okviru NATO-ova programa Znanost za mir i sigurnost bila sam voditeljica projekta naslovljenog Ususret učinkovitoj kibernetičkoj obrani u skladu s vladavinom prava. Projekt je bio namijenjen vojnim i civilnim pravnim savjetnicima u oružanim snagama, odvjetnicima sigurnosne zajednice, civilnim odvjetnicima na državnim sigurnosnim mjestima, stručnjacima za politiku koji savjetuju o kibernetičkim problemima i studentima. Kao voditeljica projekta i vanjski ekspert za sigurnosna pitanja EU-a bila sam pozvana, uz ostale vanjske sudionike, biti dio vojne vježbe Cyber Coalition kojom se upravljalo iz NATO-ovog kibernetičkog poligona u estonskom gradu Tartuu. Uopće ne vidim prepreku da majka troje djece sudjeluje u čuvanju kibernetičke sigurnosti, naravno kad ima izvanrednu podršku obitelji.
Kada je riječ o vođenju kibernetičke obrane, zašto je važno da ona bude u skladu s pravnim propisima?
- Koliko god pravo svima zvučalo kako nešto suhoparno i nerazumljivo, pravnim je normama reguliran gotovo svaki aspekt našeg života. Kada govorimo o pitanjima kiberentičke obrane, ono što je važno istaknuti, osim nacionalnih propisa, odnosi su država članica EU-a i država članica NATO saveza. U trenutku kad je jedna država napadnuta, kako na zemlji, vodi, zraku, tako i online, aktivira se načelo zajedničke obrane. Zvuči jednostavno, međutim, jako je važno da djelovanje država bude u skladu s nacionalnim pravnim propisima i propisima UN-a, NATO-a i EU-a. Zato, kada bi došlo do takvog napada ključno je voditi brigu o pravnim propisima kako bi se poštovali međunarodni odnosi, temeljna ljudska prava i ne bi prekršila načela razmjerne obrane.
Što radi prodekanica za znanost, međunarodnu suradnju i poslijediplomske studija na Pravnom fakultetu, kako ste se našli u toj ulozi?
- Dužnost prodekanice preuzela sam u srpnju nakon polugodišnjeg v. d. mandata. Trenutačno sam uz dekana izv. prof. dr. sc. Tunjicu Petraševića i prodekane doc. dr. sc. Paulu Poretti i doc. dr. sc. Antu Novokmeta na početku četverogodišnjeg mandata. Nije mi bio jednostavno prihvatiti ovu dužnost, uz veliku obitelj i obveze u nastavi i znanosti, pitala sam se hoće li biti prezahtjevno. Kako smo si zadali pozitivne ciljeve u želji za unošenjem promjena i modernizacijom Pravnog fakulteta, još uvijek nisam požalila što sam izazov prihvatila. Moram reći da sam sada, nakon godinu dana, uistinu ponosna kako su se nastavnici i studenti brzo organizirali i nastavili raditi u "novom normalnom". Uz to, kroz proteklu godinu, unatoč koroni, mislim da su se na fakultetu dogodili neki važni pomaci koji su temelj za daljnji rad. Primjerice, ustrojen je novi studijski program Diplomskog studija Socijalni rad, usvojen je novi Strateški program za razdoblje 2020. - 2025., i provedena je velika reforma Doktorskog studija. Iako se svaki dan sastoji od stalnih izazova i niza obveza, trudimo se raditi pozitivne stvari i pokrenuti znanstveno-nastavne procese.
U vašem životopisu ističe se organizacija Dana Europe. Koji je cilj manifestacije, i je li polučila željene rezultate?
- Prvi su Dani Europe održani 2016. godine, i od tada se održavaju redovito svake godine. Dane organizira Katedra za ustavno i europsko pravo i Europski dokumentacijski centar Knjižnice Pravnog fakulteta. Tijekom Dana studenti i građani imaju priliku slušati rasprave o različitim temama vezanim uz Europu i europsko pravo. Uz predavanja, održavaju se i radionice o pisanju EU projekata, izrade Europass CV-a i pretraživanju europskih baza podataka. Izuzetno sam ponosna što je ovo projekt osmišljen i realiziran u suradnji sa studentima. Prvotni je cilj bio aktivirati studente V. godine u okviru vježbi iz europskog prava. Želja mi je bila da pred kraj školovanja dožive nešto vezano uz EU, razviju organizacijske sposobnosti i aktivno rade na projektu. Ponosna sam što smo i prošle godine uspješno nastavili tradiciju Dana Europe kada smo cijelu manifestaciju održali online, studenti uvijek imaju pregršt ideja.
Nedavno je Gradskom vijeću Osijeka predložena inicijativa da se po vašem djedu, nekadašnjem osječkom gradonačelniku Ivanu Feketeu, nazove pješački most. U kojoj je fazi ta inicijativa?
- Godina poslijediplomskog studija u inozemstvu naučila me da usprkos golemoj ljubavi prema putovanjima, svoj život želim provesti u Osijeku. Djed je doista najzaslužniji za tu vezu s gradom, ono što je on ovom gradu ostavio u nasljeđe neosporna je vrijednost. Osječani kažu da je to "zlatno doba" Osijeka, kada su sagrađeni promenada, pješački most, aerodrom, Gradski vrt, Copacabana, Pampas, dvorana Zrinjevac, brojne osnovne škole, vrtići, fakulteti, domovi zdravlja, ambulante, gradski kolektor, južna obilaznica itd. Iako je moj djed preminuo 2014. godine, tek je prošle godine pokrenuta inicijativa da se prema njemu nazove pješački most. Inicijativa koja je pokrenuta na Gradskom vijeću nije nikad stigla na Odbor za utvrđivanje prijedloga imena ulica i trgova, i u mandatu ovog gradonačelnika i neće. Mislim da je djed zaslužio da se po njemu imenuje neki dio našeg grada. S obzirom na to da je prijedlog ostao nerazriješen za mandata ovog gradonačelnika, nadam se da će njegov nasljednik dopustiti odlučivanje o ovoj inicijativi.
Kao i djed, i vi ste zaljubljenik u knjigu i čitanje. Što čitate, koje biste nam naslove preporučili?
- Tijekom akademske godine najviše čitam znanstvenu literaturu. Međutim, kao pasionirani čitatelj, kroz godinu skupljam nove naslove koji me zanimaju i zatim provodim cijelo ljeto uz knjigu. Teško je nešto preporučiti, ali mogu istaknuti posljednje dvije knjige koje čekaju da fakultet zatvori svoja vrata, a otvore se ona ljetnog književnog svijeta. Upravo sam kupila posljednju knjigu Zorana Ferića Putujuće kazalište i Miljenka Jergovića Vjetrogonja Babukić i njegovo doba. U zadnje su vrijeme na mene trag ostavile knjige Yuvala Noaha Hararija, dok kao ultimativnu zabavu u čitanju volim svakih nekoliko godina pročitati J. M. Simmela i njegov zabavni klasik Može i bez kavijara. Na kraju, moram reći kako se nadam da sam ljubav prema čitanju uspjela prenijeti na svoju djecu. Helena trenutačno ne ispušta iz ruke već šestu knjigu Gregov dnevnik, sekama blizankama trenutačni su favoriti Disneyjeva kolekcija i pustolovine Mrljeka i Prljeka.
Glas Slavonije, 15.5.2021.
Objavljeno 15. svibnja, 2021.
Prije gotovo dvije godine, u okviru NATO programa, prihvaćen je projekt doc.dr. sc. Dunje Duić s Katedre za ustavno i europsko pravo Pravnog fakulteta u Osijeku, naslovljen "Ususret učinkovitoj kibernetičkoj obrani u skladu s vladavinom prava".
Što se u međuvremenu događalo s tim projektom, s njegovom provedbom u praksi?
- U okviru NATO programa "Znanost za mir i sigurnost" bila sam voditeljica projekta naslovljenog "Ususret učinkovitoj kibernetičkoj obrani u skladu s vladavinom prava". Projekt je bio namijenjen vojnim i civilnim pravnim savjetnicima u oružanim snagama, odvjetnicima sigurnosne zajednice, civilnim odvjetnicima na državnim sigurnosnim mjestima, stručnjacima za politiku koji savjetuju o kibernetičkim problemima i studentima.
Kao voditeljica projekta i vanjski ekspert za sigurnosna pitanja EU-a, bila sam pozvana uz ostale vanjske sudionike biti dio vojne vježbe Cyber Coalition kojom se upravljalo iz NATO-ovog kibernetičkog poligona u estonskom gradu Tartuu. Cyber Coalition podrazumijeva testiranje operativnih i pravnih postupaka, razmjenu informacija i rad s industrijom i partnerima u potpori savezničkih i nacionalnih sposobnosti kibernetičke obrane. Osmišljeni scenariji prilagođavaju se trenutačnoj situaciji i mogućim ugrozama koje bi se mogle dogoditi u području djelovanja oružanih snaga bilo koje od zemalja sudionica. Cilj mog sudjelovanja bio je pravnim savjetnicima iz područja kibernetičke obrane pomoći u aspektima vezanim uz europsko i međunarodno pravo te njihovoj primjeni u slučaju kibernetičke sigurnosti, kao i razrješavanje nekih od složenih pravnih pitanja koja se odnose na provedbu kibernetičkih operacija. Dodatno, projekt je bio temelj za objavu knjige kod međunarodnog priznatog izdavača IOS PRESS, koja je namijenjena praktičarima i znanstvenicima: Toward Effective Cyber Defense in Accordance with the Rules of Law.
Problemom sigurnosne politike bavite se i u svojoj knjizi iz 2018. (Vanjska i sigurnosna politika Europske unije). Tri godine kasnije, kakva je danas sigurnosna politika EU-a, uzimajući u obzir sve izazove, i fizičke i virtualne, koje je nametnula pandemija i koronakriza?
- Tri godine poslije u pogledu vanjske i sigurnosne politike možemo reći da svakako jača aspekt obrambene politike, posebice povezivanja obrambene politike i unutarnje sigurnosti vezana uz pitanja kibernetičke sigurnost. EU ima niz kibernetičkih strategija koje su u različitim fazama provedbe. Iako su te strategije plod koherentnog pristupa koje uključuju unutarnje i vanjske aspekte obrane i sigurnosti, punu usklađenost između svih nacionalnih i EU institucija, mreža i agencija koje su uključene u postupak tek treba u potpunosti postići. Nadležnosti EU-a u pitanjima kibernetske sigurnosti koje dolaze s područja unutarnjeg tržišta pokazuju operativnost kroz aktivnosti poput onih Agencija Europske unije za kibersigurnost (ENISA) i CERT-a. Suprotno tome, Zajednička sigurnosna i obrambena politika (nap.a. vojska), ostaje uglavnom u sferi isključive nadležnosti država članica. Nacionalne vlade nerado se odriču suvereniteta i usvajaju rješenja EU-a, iako se to polako mijenja s Europskim fondom za obranu kojim upravlja nova Komisija za obrambenu industriju i svemir (DEFIS). U tom smislu, interesi nacionalne sigurnosti država članica EU-a ne mogu se smatrati izoliranima od ciljeva kibernetičkih strategija na razini cijele Unije, međutim, potrebno je raditi na međusobnom poštivanju, usklađivanju i povjerenju.
S tim u vezi, europarlamentarci su 28. travnja ove godine usvojili zakon za sprječavanje širenja terorističkog sadržaja na internetu. Vaš komentar?
- Parlament je u svom drugom čitanju, 28. travnja 2021. godine, usvojio Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o sprječavanju širenja terorističkih sadržaja na internetu. Prijedlog Uredbe Europska komisija prvi put predstavila je u rujnu 2018., nakon poziva čelnika EU-a. Parlament i Vijeće postigli su politički sporazum o ovom pitanju u prosincu 2020. Uredba bi trebala stupiti na snagu uskoro, nakon objave u službenom listu, dok se primjena Uredbe odgađa za 12 mjeseci od objave. Sukladno Uredbi, države članice morat će odrediti nacionalno nadležno tijelo za provedbu i dostaviti ga Europskoj komisiji. Nakon što nacionalno tijelo označi teroristički sadržaj, nalog za uklanjanje poslat će se internetskim platformama koje će imati sat vremena da ga izbrišu, ili će biti onemogućen pristup toj platformi iz svih država članica EU-a. Uredba cilja na materijale poput tekstova, slika, zvučnih zapisa ili videozapisa, uključujući prijenos uživo, koji potiču ili pridonose terorističkim djelima, pružaju upute za takva kaznena djela, ili poziva ljude da sudjeluju u terorističkoj skupini. Primjerice, ideja je ukloniti sadržaj koji pruža smjernice za izradu i uporabu eksploziva, vatrenog oružja i drugog oružja u terorističke svrhe. Iako je cilj Uredbe u skladu s načelima EU-a i kibernetičkim strategijama, postoji niz kritika vezanih uz provedbu Uredbe i zadiranje Uredbe u temeljna ljudska prava. Uredba ne predviđa sudsku kontrolu, stoga će biti upitna opresivnost i izvršenje naloga za uklanjanje. Dodatno, transnacionalni opseg naloga za uklanjanje prijete slobodi izražavanja. Konačno, rok od jednog sata svakako predstavlja problem za male platforme, gdje je ponuđeno rješenje da se tvrtke, koje nikada nisu dobile nalog za uklanjanje, treba kontaktirati 12 sati prije izdavanja prve naredbe o uklanjanju sadržaja i od nadležnog tijela dobiti informacije o postupcima i rokovima. Velik je teret i na međusobnoj komunikaciji država članica, tj. nacionalnih tijela, i tu vidim možda i najveći problema, s obzirom na to da države članice ne postižu ujednačen stupanj borbe za kibernetičku sigurnost na nacionalnoj razini. Potrebno je u ovom pitanju, ali i ostalima, ojačati nacionalne kapacitete.
Da bi savladala hibridne prijetnje, Unija mora riješiti koncept koji je povezan s mapiranjem tih prijetnji kako bi se lakše provodile ciljane i učinkovite protumjere. Iako je Europska unija dobro postavila stratešku vrijednost, mnoge konkretne mjere koje predviđaju strategije i dalje su neodređene, stoga uz sve potencijalne manjkavosti ovaj prijedlog Uredbe svakako predstavlja korak naprijed u borbi protiv kibernetičkih prijetnji. (D.J.)
Glas Slavonije, 18.6.2021
Objavljeno 18. lipnja, 2021.
Opis projekta
Natječajima objavljenima u okviru programa “Razvoj karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti” omogućuje se znanstveno aktivnim mentorima koji se bave međunarodno i/ili nacionalno značajnom problematikom da u svoje znanstvene projekte uključe mlade istraživače doktorande koji žele sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu te usmjeriti svoju karijeru prema vrhunskoj znanosti. Programom je predviđeno financiranje bruto II plaće doktoranada, doktorskog studija te diseminacije priopćenjima na skupovima, s primarnim ciljem izrade doktorskog rada te usvajanja znanja o temeljnim postavkama znanstvenog rada i istraživanja. Programom se potiče jačanje mentorskih kapaciteta u hrvatskim znanstvenim ustanovama, prijenos, prihvaćanje i primjena novih znanja te se poboljšava kvaliteta poslijediplomske izobrazbe i znanstvenog razvoja mladih istraživača. Redovitoj profesorici Pravnoga fakulteta u Osijeku financiran je takav projekt, vezan uz projekt Jean Monnet katedru za prekogranično kretanje djeteta u EU (EUChild) No. 575451-EPP-1-2016-1-HR-EPPJMO-CHAIR kojem je bila voditeljica. Na Projektu ja zaposlena doktorandica Martina Drventić koja istražuje područje prekogranične zaštite ranjivih osoba, prije svega djece, s aspekta međunarodnog privatnog prava. Njezin istraživački plan, uz pohađanje doktorskog studija Europskog prava, uključuje istraživački rad – suautorstvo i autorstvo znanstvenih radova, sudjelovanja na međunarodnim konferencijama te istraživačke boravke na institucijama u inozemstvu; uređivanje sveučilišne monografije; pripremu studenata za studentska natjecanja te sudjelovanje u istraživanjima mentora u okviru međunarodnih istraživačkih grupa. Iz istraživačkih aktivnosti doktorandice izdvaja se objava znanstvenog rada Cross-Border Removal and Retention of a Child – Croatian Practice and European Expectation u suautorstvu s mentoricom prof. dr. sc. Mirelom Župan i prof. Thaliom Kruger sa Sveučilišta u Antwerpenu kod renomiranog izdavača International Journal of Law, Policy and the Family (SCOPUS, Q2) te samostalne objave u časopisu ECLIC Pravnog fakulteta u Osijeku, časopisu Sveučilišta u Veroni te Zborniku Pravnog fakulteta u Rijeci. Doktorandica je rezultate svojih istraživanja predstavljala u inozemstvu na sveučilištima u Liverpoolu, Veroni i Saarbückenu, ali i na konferencijama na sveučilištima u Osijeku i Rijeci te na skupu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Istraživačke skupine mentora u kojima doktorandica sudjeluje međunarodni su konzorciji u okviru projekata Uprave za pravosuđe i potrošače Europske komisije – Facilitating Cross-Border Family Life: Towards a Common European Understanding (EUFam’s II) 800780-JUST-JCOO-AG-2017 i Protection of Abducting Mothers in Return Proceedings: Intersection between Domestic Violence and Parental Child Abduction (POAM) 810373-REC-RDAP-GBV-AG-2017 te recentno započetom projektu koordinatora Pravnog fakulteta u Osijeku i voditeljice prof. dr. sc. Mirele Župan Time to Become Digital in Law (DIGinLaw) EK-Erasmus+-2020-1-HR01-KA226-HE-094693 financiranog u okviru programa Erasmus+.
Sve aktivnosti doktorandice tematski se nadovezuju na doktorsku disertaciju koja obrađuje prekograničnu zaštitu djeteta u predmetima međunarodne građanskopravne otmice djeteta. Doktorandica prikuplja i obrađuje sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, Suda pravde Europske unije i nacionalnu praksu sudova u Republici Hrvatskoj. Prikupljenu praksu obrađuje statistički te metodom indukcije i deskripcije. Fokus istraživanja primarno stavlja na postupanja sudskih i administrativnih tijela u Hrvatskoj, a polazi od hipoteze da postoji prostor za poboljšanje tih postupanja u skladu sa standardima postavljenima na globalnoj i europskoj razini. Istraživanje će svojim rezultatima uputiti na poteškoće u postupanju, ali i primjere dobre prakse. Rad će predstaviti sveobuhvatni prikaz teorije, cjelokupnog mozaika pravnih izvora te sudske prakse. Njegovi zaključci služit će kao smjernice zakonodavcu za poboljšanje nacionalnih propisa i standarda postupanja.
Sveučilišni glasnik
Nositelj projekta: Pravni fakultet Osijek
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Mirela Župan
Vrijednost projekta: 616.065,84 kuna
Razdoblje trajanja provedbe projekta: 3. 9. 2018. – 2. 9. 2022.
Izvor financiranja: Hrvatska zaklada za znanost; Projekt DOK-2018-01
Glas Slavonije, 24.9.2021.
https://www.glas-slavonije.hr/474967/25/Rijeci-dekana-fakulteta-i-procelnika-odjela
Objavljeno 24. rujna, 2021.
S obzirom na to da počinje nova akademska godina 2021./2022., realizirani su kratki razgovori s većinom čelnika znanstveno-nastavnih i znanstveno-nastavno-umjetničkih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Dekani i pročelnici odgovorili su na sljedeća pitanja:
¬ Početak je nove akademske godine. Kakvi su planovi vezani uz nastavu u nadolazećem razdoblju na Vašoj instituciji?
¬ Kako se pandemija odrazila na dosadašnji rad u nastavi i kako planirate izbjeći negativne posljedice moguće zdravstvene prijetnje i novih zatvaranja u idućoj akademskoj godini?
¬ Što nam možete reći o viziji svoje institucije u idućoj godini, ali i u duljem razdoblju?
¬ Koji su ključni projekti planirani u idućoj akademskoj godini na Vašoj instituciji? Što nam možete reći o njima?
...
Pravni fakultet Osijek
Izv. prof. dr. sc. Tunjica Petrašević, dekan
Nova akademska godina donosi i nove izazove, posebice zbog globalne pandemije u kojoj smo se našli, ali mi smo voljni i spremni ne samo suočiti se s njima nego iz svake prijetnje tražiti priliku za poboljšanja. Vezano uz konkretne planove, pratimo preporuke: dana 3. rujna 2021. godine zaprimili smo od resornog Ministarstva dopis Preporuke za održavanje nastave na visokim učilištima u razdoblju pandemije bolesti covid-19 uz primjenu protuepidemijskih mjera za akademsku godinu 2021./2022. koje je izradio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Iz preporuka jasno proizlazi da će se nastava održavati na klasičan, kontaktan način, kao nastava uživo, uz prisutnost nastavnika i studenata na visokom učilištu. S obzirom na to da je i dalje potrebno održavati propisani razmak među studentima od najmanje 1,5 m, to nam značajno otežava organizaciju nastave zbog velikih grupa studenata, a relativno malih kapaciteta dvorana. To znači da ćemo studente morati dijeliti u više nastavnih grupa i razmjerno tomu skratiti satnicu predavanja kako bismo osigurali razmak i poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera. Prema našim saznanjima, većina je naših nastavnika cijepljena s obje doze cjepiva, no nemamo podatke o broju cijepljenih studenata. Kako nastava u akademskoj godini započinje zimskim semestrom, smatramo da će biti potrebno dodatno podizati svijest naših studenata o važnosti cijepljenja radi vlastite i sigurnosti drugih kolega studenata i nastavnika.
Pravni fakultet Osijek odlično se "snašao" u izvođenju nastave u virtualnom okruženju u protekle dvije akademske godine. Nastava se izvodila uživo gdje su to okolnosti dopuštale, u pravilu u manjim grupama: na seminarima, vježbama i izbornim kolegijima. U većim grupama poticalo se održavanje nastave u tzv. hibridnom modelu (djelomično u dvorani i djelomično online) gdje su studenti bili podijeljeni u dvije grupe (po potrebi i tri) i izmjenjivali se u dvorani po tjednima. Među prvima smo na Sveučilištu donijeli još u travnju 2020. godine odluku o mogućnosti i načinu održavanja kolokvija i ispita na daljinu.
Prema internoj anketi o zadovoljstvu studenata provođenjem online nastave provedenoj u svibnju 2020. godine, vidljivo je da su studenti spremni prilagoditi se svim ponuđenim modelima, ali smatraju da najbolje rezultate daje neposredan kontakt s nastavnikom u dvorani. Smatram da je interakcija studenata i nastavnika te samih studenata sastavni i važan dio obrazovnog procesa. S obzirom na to je student naša ishodišna točka, radimo sve kako bi naši studenti bili zadovoljni.
Ipak, ako bude potrebe i dođe do novog vala virusa, a resorno Ministarstvo i Sveučilište daju takvu Uputu, Fakultet je spreman prijeći na nastavu u virtualnom okruženju u cijelosti i sve službe i djelatnici voljni su i predani postizanju maksimuma u tom procesu.
Fakultet je u srpnju 2020. godine usvojio Strateški program Pravnog fakulteta Osijek za razdoblje 2020. – 2025. godine, a kojim je zadan novi pravac razvoja Fakulteta s jasno definiranom misijom i vizijom. Strateški program prati Akcijski plan za provođenje Strateškog programa (od 9. studenog 2020.) kojim su jasno definirane aktivnosti, odgovorne osobe i/ili tijela za njihovu provedbu, indikatori i rokovi. Vizija Fakulteta jest biti utjecajna visokoobrazovna ustanova, prepoznatljiva kao društveno odgovorna organizacija koja pruža i provodi vrhunsko obrazovanje i istraživanja te unaprjeđuje znanje, pravdu i javno dobro u svojem bližem i daljem okruženju, imajući u središtu studenta.
S obzirom na to da je naša vizija vođena vrijednostima kompetentnosti, pravednosti te pristupačnosti, i iduća godina treba biti korak dalje na putu postizanja izvrsnosti kojoj uvijek težimo. Konkretno, planiramo raditi na otklanjanju otkrivenih problema vezanih uz sam prostor.
Pravni fakultet Osijek trenutačno ‘posluje‘ na četirima lokacijama što bitno otežava organizaciju nastavnog procesa i umanjuje kvalitetnu administrativnu i tehničku podršku. Uz sve to smo "podstanari" u svim prostorima koje koristimo. Prioritet u razdoblju pred nama treba biti izgradnja nove zgrade Pravnog fakulteta na lokaciji Sveučilišnog kampusa. Izgradnjom akademskog centra pravne izvrsnosti – Pravnog fakulteta, cilj je stvoriti središnje obrazovno mjesto studenata i nastavnika pravne struke za ovaj dio Hrvatske i šire regije. Nova će zgrada prije svega biti obrazovno središte koje će pružati kvalitetne uvjete za učenje i istraživanje pravnih znanosti i studentima i nastavnicima. Buduća zgrada Pravnog fakulteta izgradit će se u Kampusu, prostoru od izuzetnog urbanog i mentalnog te memorijskog značaja. Taj je prostor trenutačno najintenzivniji lokalitet transformiranja grada, odnosno izgradnje sveučilišnih sadržaja. Postupno, Kampus u urbanoj i mentalnoj slici zamjenjuje vojarnu. Prostori nove zgrade Pravnog fakulteta kreirat će poticajnu atmosferu i zdravu radnu okolinu usmjerenu na obrazovanje i kreativnost u procesu učenja i studiranja. Važno je istaknuti da u tome procesu imamo čvrstu podršku Uprave Sveučilišta na čelu s rektorom prof. dr. sc. Vladom Gubercem.
Suočeni sa smanjenim brojem studenata, u veljači 2020. godine pokrenut je interni projekt Uprave "Zapravo za Pravo" u cilju promoviranja studijskih programa učeničkoj populaciji završnih godina srednjih škola i afirmacije pravne profesije u društvu. Projekt je osmišljen kako bismo tijekom oblikovanja sadržaja studijskog programa mogli uzeti u obzir prikupljene ideje, stavove i mišljenja učeničke populacije koja će uskoro započeti visoko obrazovanje o temama poput prava, pravičnosti i pravednosti. Ujedno se pristupilo analizi percepcije pravne struke, Fakulteta, važnosti tijekom donošenja odlukeo studiranju ciljane skupine budućih studenata. Projekt se iz objektivnih razloga pandemije koronavirusa nije provodio u tekućoj ak. god. 2020./2021. U idućoj akademskoj god. planiramo nastaviti s provođenjem tog projekta, a dobivene rezultate istraživanja uzet ćemo u obzir tijekom reforme naših temeljnih studijskih programa.
U sljedećoj akademskoj godini Fakultet će kao nositelj provoditi četiri međunarodna projekta: Time to Become Digital in Law-DiginLaw; Jean Monnet Module Language and EU Law Excellence; Building Lawyer Ethics Capacities i Environmental Legislation and Sustainable Economic Development – the State of Play in Serbia and Experiences of the Croatian EU membership. Među tim projektima posebno bih izdvojio projekt Time to Become Digital in Law – DigInLaw. Koristeći se prednostima modernih tehnologija, DIGinLaw podiže svijest o digitalnim zahtjevima u visokom obrazovanju u području prava i potiče stvaranje digitalne pismenosti i digitalnih kompetencija potrebnih na tržištu rada što doprinosi slobodnoj migraciji visokoobrazovanih radnika te stvaranju otvorenog i inkluzivnog društva pravnog znanja i otvorenog pristupa znanosti koja se bavi učincima digitalizacije na pravo i pravno obrazovanje.
Nastavit će se provedba partnerskih projekata čija je provedba započela u prethodnom razdoblju. Radi se o dvama međunarodnim projektima, Zaštita majki koje su protupravno odvele dijete: isprepletanje obiteljskog nasilja i roditeljske otmice djeteta – POAM i Pravni status i zaštita međunarodno raseljenih osoba, izbjeglica, tražitelja azila i "nevidljivih" bez osobnih isprava te dvama nacionalnim projektima financiranim sredstvima Europskog socijalnog fonda: Zajedno do doma i Providentia Studiorum Iuris – Unaprjeđenje kvalitete studiranja na pravnim fakultetima u Hrvatskoj.
Pravni je fakultet i ove godine dobio financijsku potporu Ministarstva pravosuđa za projekt Telematika u službi razvoja sustava primarne pravne pomoći za provedbu pružanja besplatne pravne pomoći kroz Pravnu kliniku Pravnog fakulteta "Osijek PRO BONO".
Posebno je važno istaknuti da nam je Hrvatska zaklada za znanost, kroz Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti, odobrila financiranje za zapošljavanje doktoranda na razdoblje od četiri godine. Uz postojeći Projekt razvoja karijera mladih istraživača, koji se provodi od 2018. godine, to je drugi takav projekt na našem Fakultetu. Naši nastavnici aktivno su, kao suradnici, uključeni i u druge projekte koje financira Hrvatska zaklada za znanost (istraživački i uspostavni istraživački projekti).
Kroz Mrežu pravnih fakulteta jugoistočne Europe (SEELS) sudjelujemo u provedbi projekta Modernising European Legal Education (MELE) kojemu je cilj poboljšati transverzalne kompetencije i akademske vještine studenata unaprjeđenjem nastavnih vještina akademskog osoblja među svim partnerima konzorcija.
Sve navedeno usmjereno je na razvoj naše institucije, svih njezinih dionika, posebice studenata. Radujemo se razdoblju koji je ispred nas jer koliko god izazovno bilo – spremni smo prilagoditi se i u bilo kojim uvjetima dati najbolje od sebe.
...
Glas Slavonije, 20.5.2021.
https://www.glas-slavonije.hr/464505/3/Koja-je-buducnost-EU-a-nakon-pandemije
KONFERENCIJA NA PRAVNOM FAKULTETU
Zbog i dalje aktualne pandemije koronavirusa konferencija će se odvijati “hibridno”, dijelom uživo, a dijelom u virtualnom okruženju preko platforme Zoom u sedam paralelnih sesija. Otvorenje je dvodnevne konferencije, uz poštovanje epidemioloških mjera, danas (četvrtak) u 13:30 u fakultetskoj vijećnici uz uvodno izlaganje Ogniana Zlateva, voditelja Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj.
Konferencija tradicionalno okuplja međunarodne istraživače, ove godine njih 51 iz 11 zemalja, koji će interdisciplinarno raspraviti neka od gorućih pitanja koja se tiču budućnosti Europske unije tijekom i nakon pandemije koronavirusa. Izazovi nastali zbog pandemije otvorili su nova područja interesa u svim sferama razvoja pravnog sustava EU-a. Pitanje kako prilagoditi pravnu normu novim europskim izazovima uz poštovanje neupitnih standarda demokracije, vladavine prava, zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda te održivog razvoja pokazuje se prioritetom u sljedećem razdoblju. D.Ku.
Hrvatski radio, 14.6.2021.
https://radio.hrt.hr/clanak/alumni-dan-karijera-pravos-u-osijeku/265291/
Alumni Dan karijera PRAVOS u Osijeku
14.06.2021 10:40
Mirta Milas
Foto: HRT/Mirta Milas
Budući studenti Pravnog fakulteta mogli su saznati sve što ih zanima o uvjetima upisa na studijske programe te mogućnostima daljnjeg zaposlenja i karijernog napredovanja. Govornici su bili bivši studenti Pravnog fakulteta Osijek, danas uspješni pravnici u različitim područjima.
Panelisti su predstavili svoja iskustva studiranja na osječkom Pravnom fakultetu, nastojeći pri tome potaknuti učenike završnih razreda srednjih škola na upis nekog od studijskih programa koji se izvode pri ovom Fakultetu. Osim studijskog iskustva, govornici su predstavili i svoja trenutna radna mjesta ukazujući tako na komplementarnost pravne struke. Direktor LAG-a u Belišću Mario Marolin rekao je da je mu je studentsko iskustvo bilo od neprocjenjiva značenja. "Osobnog sam mišljenja da upravo zahvaljujući stečenom znanju i vještinama za vrijeme studija mogu razvijati osobne, ali i stvari od javnog interesa, što se uočava na funkciji koju trenutačno obnašam. Ono što uvijek volim istaknuti za sve buduće kolegice i kolege je jedna rečenica profesora Vrbana koja mi se urezala u pamćenje na prvom predavanju - pravo i pravda nisu isto, no upravo ste vi ovdje kako biste nakon završetka fakulteta nastojali što više približiti pravo pravdi. To je i mene vodilo da završim Pravni fakultet ". Sudska savjetnica na Općinskom sudu u Vukovaru Romana Ćosić kaže kako je na prvom predavanju bila šokirana kad je čula da pravo i pravda nisu isto. "Sada kada radim u sustavu i na žalost se u ovom trenutku susrećem s vrlo neugodnim optužbama mislim da mi mladi imamo priliku pokazati da pravo i pravda zaista mogu biti vrlo slični i da smo mi ti koji u praksi moramo približiti pravdu pravu. Ovdje smo da budućim studentima približimo studiranje na Pravnom fakultetu te da ih uvjerimo da se na Pravnom fakultetu ne uči samo teorija te da to nije puko štrebanje. Mi smo kao studenti jako puno putovali i sudjelovali na velikom broju konferencija i različitih natjecanja. Jako je velik spektar zanimanja s kojima se možete baviti nakon završetka ovog fakulteta. Mislim da su komunikacija i mogućnost argumentiranja dvije najznačajnije vještine koje studenti ovdje steknu nakon završetka fakulteta".
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 63, 11. prosinca 2020.
sveucilisni-glasnik-63, pravni fakultet.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 61, 21. listopada 2020.
sveucilisni-glasnik-61-3, erasmus iskustvo marošević.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 61, 21. listopada 2020.
sveucilisni-glasnik-61-2, stručni skup upravni postupak.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 61, 21. listopada 2020.
sveucilisni-glasnik-61, 11 sjednica senata.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 60, 25. rujna 2020.
sveucilisni-glasnik-60, dvodnevna međunarodna konferencija ECLIC.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 59, 26. lipnja 2020.
sveucilisni-glasnik-59-3, e-dani europe na pravnom.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 59, 26. lipnja 2020.
sveucilisni-glasnik-59-2, radionica nastava usmjerena na studente.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 59, 26. lipnja 2020.
sveucilisni-glasnik-59-2, izvrsna suradnja profesora.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 59, 26. lipnja 2020.
sveucilisni-glasnik-59, virtualna konferencija.pdf
Međunarodno pravo iz sobe
Kao i sve, i nas je, na Pravnom fakultetu u Osijeku, zatekla pandemija, ali ne zadugo. Odmah smo počeli raditi u online okruženju, većina se kolega izvrsno snašla, morali smo brzo učiti i prilagođavati se, rasli smo i stjecali iskustva zajedno s našim studentima. Prva smo tri tjedna bili na Loomenu, da bismo se, u dogovoru sa studentima, prebacili na Merlin, koji je predviđen samo za fakultete. Omogućava mnogo više prostora za fileove, manji broj korisnika te bržu i stabilniju vezu. Djelatnici Srca na raspolaganju su nam svaki dan, brza i učinkovita komunikacija s njima iznimno nam je važna, a od velike nam je pomoći i fakultetski administrator Zdravko Rašić, prenosi nam svoja iskustva o nastavi na daljinu prof. dr. sc. Mira Lulić, predstojnica Katedre za međunarodno javno i privatno pravo, koju su nam ishvalili njezini studenti. Dokaz je kvalitete njezina rada i poziv na godišnju konferenciju Srce.hr-a, gdje je pozvana govoriti o svojim iskustvima s Moodla.
Predavanja i ispiti
O nastavi na daljinu od prvog razreda osnovne škole do sveučilišne razine svi imaju svoje mišljenje, mnogi ne baš pozitivno. No na Pravnom fakultetu u Osijek, na predmetu Međunarodno pravo, čini se, zadovoljni su i studenti i profesori. U suradnji s docentom Davorom Muhvićem, prof. Lulić proteklih je mjeseci osmislila mnogo aktivnosti i inovacija u nastavi u online okruženju za svoje studente.
"U ovom semestru imamo studente 2. godine Integriranog diplomskog studija prava. Nakon prvotnog uhodavanja u sustav, doc. dr. sc. Muhvić i ja odlučili smo se za audiopredavanja, a uz svako audiopredavanje studentima priredimo kombinaciju power-point prezentacija, problemska pitanja i domaće zadaće, razne znanstvene radove u pdf formatu sa znanstvenog portala Hrčak i drugu literaturu, upućujemo ih poveznicama na konkretne stranice međunarodnih i nacionalnih tijela vezanih uz naš predmet, dajemo tekstove relevantnih međunarodnih ugovora ili domaćih propisa, priređujemo im kvizove koji su uvertira u kasnije online testove te druge multimedijalne sadržaje", opisuje prof. Lulić.
Studentima je za praćenje nastave na Merlinu potrebno računalo, a mobitel trebaju za online ispite i testove, pri čemu koriste platformu Zoom na koju se Fakultet pretplatio. "Imamo našu virtualnu Zoom dvoranu za Katedru i ondje se uvijek nalazimo sa studentima", otkriva. Profesorica Lulić smatra da je studentima važno čuti glas profesora. "Student mora moći i čuti i vidjeti svog profesora i obrnuto. To sam od početka postavila kao pravilo i držimo se toga bar jednom tjedno. Ne želim da nam se studenti pretvore u slova na ekranu, a posebno ne bih željela da se danas-sutra sretnemo na ulici ili fakultetskim hodnicima i da ne prepoznamo jedni druge", naglašava. Ne propušta pohvaliti i djelatnike fakultetske knjižnice koji su sve vrijeme pandemije vrijedno radili i omogućili da su sve knjige na raspolaganju studentima, bez obzira na to jesu li u Osijeku ili izvan njega, pa se literatura slala i poštom u mjesta prebivališta.
Studenti izvrsni
"No ničega od široke palete online aktivnosti koje su se razvile u ovim tjednima iza nas iz Međunarodnog prava ne bi bilo da naši studenti nisu pokazali dobru volju da u njima sudjeluju i bili jednako ambiciozni kao i mi. Moram ih pohvaliti, toliko su to dobro prihvatili da je bilo lako biti kreativan i smišljati nove aktivnosti. Meni osobno sve to je posebno životno i profesionalno iskustvo iz kojeg sam puno naučila kao nastavnik. Studenti stalno pokazuju iznimno visoku kooperativnost, veliku volju za učenjem i radom, a s tim su onda došli i iznimni rezultati i u ocjenama na online kolokvijima. Na Katedri smo iznenađeni da je, primjerice, prosječnost izlaska na online kolokvije na visokih i za nas nezabilježenih 90 %, za razliku od prijašnjih godina, kada izlaznost nije bila viša od 30-40 %. Šalim se sa studentima pa im kažem da nemamo konkurenciju kafića u Radićevoj, pa su zato svi na (online) nastavi i odmah su tu i rezultati s visokom izlaznosti, ali i ocjenama", kaže.
Studentima je odlučila omogućiti i online ispite, pa je već nakon nekoliko tjedana sastavila detaljan Vodič za online ispite iz Međunarodnog prava koji im je dostupan na stranicama Katedre http://mep.pravos.hr/. "Ispiti su i pisani i usmeni. Za pisane ispite važno je da profesor napravi što veću bazu pitanja u Merlinu, zatim morate dati studentima dovoljno vremena vodeći računa o tome da nisu svi brzi na kompjutoru i, onda, osigurati da nema mogućnosti varanja na ispitu. Većini studenata odgovara polaganje pisanih testova kod kuće, iako su nam komentirali da, s druge strane, imaju dodatnu brigu. Naime, uz uobičajeni stres od samog ispita, strepe i od pucanja internetske veze. No studentima kojima je pukla veza na pisanom testu, iako su iznimno rijetke situacije, uvijek ostaje i usmeni ispit, tako da nikoga nismo zakinuli", objašnjava prof. Lulić.
Nakon svih ovih iskustava, prof. Lulić smatra kako ubuduće treba iskoristiti najbolje od obaju svjetova, i onog stvarnog u fakultetskim dvoranama i onog virtualnog. "U četvrt stoljeća rada ovo mi je bila najizazovnija i najzanimljivija godina nastave, osjećam se zadovoljno i ispunjeno, a na naše sam studente ponosna", kaže prof. Lulić.
Online nastava, sigurna je, donijela je fantastične rezultate, iskustva i mogućnosti koje su fakulteti i prije imali na raspolaganju, ali su bili nezainteresirani. “Sada nas je korona na to nekako prisilila i poslije ove akademske godine više ništa neće biti isto u (visokom) obrazovanju”, zaključuje prof. Lulić.
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 58, 22. svibnja 2020.
sveucilisni-glasnik-58-2, knjižnica.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 58, 22. svibnja 2020.
sveucilisni-glasnik-58, rektorova nagrada.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 57, 24. travnja 2020.
sveucilisni-glasnik-57-2, predstavljena knjiga temeljna prava.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 57, 24. travnja 2020.
sveucilisni-glasnik-57, kako je pravos postao e-pravos.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 56, 20. ožujka 2020.
sveucilisni-glasnik-56-2, posjet studenata županijskoj komori.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 56, 20. ožujka 2020.
sveucilisni-glasnik-56-2, drugi kongres studenata.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 56, 20. ožujka 2020.
sveucilisni-glasnik-56, radionica unaprjeđenja nastavničkih kompetencija.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 55, 21. veljače 2020.
sveucilisni-glasnik-55-2, projekti i programi sastavnica.pdf
Glas Slavonije, Sveučilišni glasnik, broj 55, 21. veljače 2020
sveucilisni-glasnik-55, erasmus+ iskustva.pdf
NOVI STUDIJ NA PRAVNOM FAKULTETU
Osijek drugi hrvatski grad u kojem se može studirati socijalni rad
Objavljeno Glas Slavonije 4. veljače, 2017.
http://www.glas-slavonije.hr/324290/3/Osijek-drugi-hrvatski-grad-u-kojem-se-moze-studirati-socijalni-rad
Pravni fakultet u Osijeku drugi je fakultet u Hrvatskoj, nakon zagrebačkoga, koji otvara Sveučilišni preddiplomski studij Socijalnog rada. Prva će generacija studenata biti upisana u ak. g. 2017./2018., a osječki je Pravni fakultet informaciju o novom studiju objavio ovih dana.
Uspjeli unatoč otporima
- Recimo kako samo susjedna Bosna i Hercegovina ima četiri lokacije za studij socijalnog rada, dok je u Hrvatskoj postojala mogućnost za ovaj studij samo u Zagrebu. U strategiji Osječko-baranjske županije otvaranje studija socijalnog rada postoji već 25 godina jer Slavonija u ovom segmentu ima posebne potrebe - kaže izv. prof. dr. sc. Branka Rešetar, predsjednica Katedre za obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu u Osijeku, katedre koja je upravo predlagatelj pokretanja ovog studijskog programa. Inače, riječ je o studiju koji uključuje ekonomiju, pravo i psihologiju.
- U ovom prvom segmentu studija, uz naše profesore, pomoć će nam pružiti profesori psihologije s osječkog Filozofskog fakulteta te bazični profesori socijalnog rada iz Zagreba. Moram priznati da smo imali dosta otpora i muke pri osnivanju studija, no na kraju su se udružili političari svih opcija, pa čak i nadbiskup Đuro Hranić, da nam pomognu da studij formiramo. I mogu s ponosom reći – uspjeli smo! Ovo je prava stvar na pravom mjestu - kaže prof. Rešetar.
U Centru za socijalnu skrb Osijek pomalo su skeptični prema otvaranju ovakvog studija jer kažu da je država, unatoč tome što je riječ o deficitarnom kadru, zabranila zapošljavanja.
Deficit i zabrana
- Prema sistematizaciji, socijalnih radnika uistinu nedostaje u cijeloj državi, a ne samo u Slavoniji. No, mi čak i kada netko ode u mirovinu moramo tražiti dozvolu Ministarstva da nekoga zaposlimo na njegovo mjesto. Istina je i da kada bismo smjeli zaposliti sve koji nedostaju, to i dalje ne bi bilo u skladu sa smjernicama EU o broju socijalnih radnika na broj stanovnika. Znači, socijalnih radnika doista nema dovoljno, ali tržište rada za sada ne odgovara na ove potrebe - komentirala je v.d. ravanteljica Centra za socijalnu skrb Osijek Ivka Kaurinović.
Maturantica Tea iz Osijeka oduševljena je otvaranjem ovog studija i spremno kaže: “A tko kaže da kada završim studij socijalnog rada moram raditi u državnoj službi?”
- Pogledala sam program studija i iznimno mi se sviđa jer ima i psihiologije i puno rada i prakse na terenu sa stvarnim osobama u potrebi i na marginama društva. Mislim da ovaj studij otvara puno više mogućnosti, nego da ih usko usmjerava prema državnim institucijama. Budući da želim svoj život posvetiti radu s potrebitima, mislim da je ovaj studij idealan za mene i potrudit ću se da ga upišem - zaključila je Tea.
Nefreteta Z. EBERHARD
KAKO IZGLEDAJU TRI GODINE STUDIJA
Svi budući studenti ovog novog studija na putu da postanu sveučilišni prvostupnici socijalnog rada proći će trogodišnji program. Na prvoj godini studente očekuje teorijski uvod u područje prava i ekonomije te psihologije i socijalnog rada. Tako su obvezni kolegiji prve godine studija: Uvod u psihologiju, Uvod u pravo za socijalni rad i Osnove ekonomije, Sociologija, Komunikacija u socijalnom radu, Osnove socijalne politike te Teorijske osnove socijalnog rada. S praksom u socijalnom radu studenti se upoznaju već na prvoj godini studija, u drugom semestru. Kolegiji druge godine studija predstavljaju dobrim dijelom nadogradnju na teorijske i uvodne kolegije odslušane na prvoj godini. Tako da se na drugoj godini studija studenti upoznaju s glavnim metodskim predmetima u području obrazovanja socijalnih radnika, i to Socijalnim radom s pojedincem, a potom Socijalnim radom s obitelji. Treća je godina studija koncipirana na način da se jedna grupa predmeta iz područja socijalnog rada dalje razvija kroz metodske kolegije Socijalnog rada s grupom i Socijalnog rada s osobama s invaliditetom. Treća godina studija nadalje nudi studentima specifična znanja u području prevencije poremećaja u ponašanju i psihičkom funkcioniranju u socijalnom radu, te stjecanje znanja o ovisnostima i socijalnom radu s osobama starije dobi.
Glas Slavonije, rujan 2016.
Glas Slavonije, rujan 2016.
Glas Slavonije, srpanj 2016.
Glas Slavonije, svibanj 2016.
Glas Slavonije
15. svibnja 2016.
Glas Slavonije, svibanj 2016.
Glas Slavonije, travanj 2016.
Glas Slavonije, travanj 2016.
Glas Slavonije, travanj 2016.
Glas Slavonije, travanj 2016.
Glas Slavonije, travanj 2016.
Glas Slavonije, ožujak 2016.
Glas Slavonije, ožujak 2016.
Glas Slavonije, ožujak 2016.
Glas Slavonije, siječanj 2016.
Glas Slavonije, prosinac 2015.
Glas Slavonije, prosinac 2015.
Glas Slavonije, prosinac 2015
Glas Slavonije, prosinac 2015.
Glas Slavonije, studeni 2015.
Glas Slavonije, studeni 2015.
Glas Slavonije, listopad 2015.
Glas Slavonije, listopad 2015.
Globus, rujan 2015.
Glas Slavonije, rujan 2015.
Glas Slavonije, rujan 2015.
Glas Slavonije, rujan 2015.
Glas Slavonije, rujan 2015.
Glas Slavonije, srpanj 2015.
Glas Slavonije, lipanj 2015.
Glas Slavonije, lipanj 2015.
Glas Slavonije, svibanj 2015.
Glas Slavonije
09. siječnja, 2014.
Glas Slavonije
23. travnja, 2013
Glas Slavonije
12. listopada, 2012
