Ciljevi predmeta:

Upoznati studente s osnovnim znanjima u svezi s znanjima s osnovnim pojmovima i ustrojem regionalnog razvoja u Europskoj uniji kako bi se osposobili: upravljati regionalnim razvojem, koristiti politike, programe, alate i instrumente koji im stoje na raspolaganju. Također upoznati studente s osnovnim značajkama položaja Hrvatske glede razvijenosti politika instrumenata i programa za potporu regionalnom razvoju suradnji s zemljama Europske unije glede toga.

Očekivani ishodi učenja za predmet:

Nakon završenog kolegija student će moći:

1. Definirati temeljne elemente europske politike regionalnog razvoja,
2. Definirati i primijeniti stečena znanja na primjeru regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj,
3. Odrediti i objasniti najoptimalnije načine korištenja odgovarajućih sredstava iz programa Europske unije,
4. Analizirati određene probleme koji stoje na putu istinske decentralitacije u Republici Hrvatskoj s aspekta europskih regionalnih politika,
5. Predložiti odgovarajuća normativna rješenja kojima bi se poboljšao postojeći pravni okvir koji se odnosi na regionalni ustroj s ciljem uravnoteženog regionalnog razvoja.

Sadržaj predmeta:

1. Pojmovi regionalnog razvoja i prava regionalnog razvoja, specifičnosti pojedinih država i regionalnih organizacija u pristupu regionalnom razvoju;
2. Temelji
3. Značaj regija u suvremenom pravu i upravljanju razvojem, pojmovi lokalizma i regionalizma;
4. Razine regija, odnosno regionalnih teritorijalnihjedinica unutar država, statistička podjela NUTS, oblici povezivanja u regije;
5. Međunarodnopravni subjektivitet regija, regije NUTS 2 i njihov međunarodnopravni subjektivitet, regije NUTS 3 i njihov međunarodnopravni subjektivitet;
6. Karakteritična rješenja u pojedinim pravnim porecima (njemačko pravo, švicarsko pravo, dansko pravo, pravo Belgije i drugi za regionalni pristup razvoju relevantni pravni poreci);
7. Pravni temelj, oblici i sadržaj sudjelovanja regionalnih teritorijalnih jedinica u međunarodnom pravnom prometu; prekogranična suradnja i međunarodna suradnja;
8. Pravo Europske unije i regionalna suradnja unutar EU s naglaskom na suradnju sa državama kandidatima za pristupanje EU;
9. Politike EU vezano za regionalni razvoj, implementacija politika EU vezano za regionalni razvoj u državama članicama;
10. Instrumenti regioanog razvoja u EU,  novi programi za period od 2014 do 2020 godine i njihov značaj za država članice;
11. Euroregije, nastanak, svrha formiranja, organi, ovlaštenja i nadležnost, te aktivnosti u okviru Euroregija, oblici povezivanja unutar Euroregija, pravni osnov za njihovo djelovanje, međunarodnopravni subjektivitet Euroregija; primjeri pojedinih uspješnih Euroregija,
12. Hrvatska i aktiviranje njenih regionalnih teritorijalnih jedinica unutar EU, pravni osnov (ustav i zakoni), poseban značaj jačanja i uspostavljanja učinkovitog funkcioniranjaregija razine NUTS 2 u Hrvatskoj, NUTS 3, specifičnosti Hrvatskog rješenja i sudjelovanja Hrvatskih regija u međunarodnom pravnom prometu, perspektive suradnje kroz strukturne i kohezijske fondove Europske unije nakon pristupanja;
13. Predstavljanje modela uspješnih regija s evaulacijom razloga koji su bili ključni za njihovo uspješno funkcioniranje;
14. Predstavljanje uspješnih projektnih ideja i projekata, uz upoznavanje s modalitetima izrade matrica, proračuna i drugih elemenata sadržaja međunarodnih projekata koji su u funkciji regionalnog razvoja.

Obvezna literatura:

1. Andrassy, J., Bakotić, B., Vukas, B., Međunarodno pravo 1, Zagreb, 2010., str. 1-7., 65-70., 81-90., 124-132. uključujući i tekst pisan sitnim slovima,
2. Lauc, Zvonimir, Stanje i perspektive lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj, u Lokalna samouprava i decentralizacija, Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Zagreb, 2007, str. 1-18,
3. Malagurski, Branislav, Međunarodnopravni aspekti regija i regionalnih teritorijalnih jedinica, Pravni Vjesnik, br. 1, Osijek, 2008.

Dopunska literatura:

1. Babac Branko, Lauc Zvonimir, Regija i regionalizacija u Hrvatskoj, Osijek, 1989. str. 9-31.
2. Frkić, Iva, Sposobnost korištenja sredstava pretpristupnih fondova EU: iskustva država kandidatkinja i osvrt na RH, Ministarstvo Europskih integracija, Zagreb, 2004.
3. Rašić Bakarić, Ivana, Sumpor, Marijana, Sisinački, Jelena, Governance Structures for Local Economic Development in Croatia, 45th Congress of the European Regional Science Association Land Use and Water Management in a Sustainable Network Society, Amsterdam
4. Malagurski, Branislav, Decentralizacija i regionalizacija kao uvjet održivog razvoja lokalnih samouprava, u Lokalna samouprava i decentralizacija, Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Zagreb, 2007, str. 129-142,
5. Frkić, Iva, Regionalna i kohezijska politika EU: Stanje, problemi i perspektive, ministarstvo Europskih integracija, Zagreb, 2004,
6. Ecorys, Regional Development Capacity Building Facilities in Croatia, Zagreb, 2007, http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/080109-RDCBFCReport.pdf
7. Briffault, Richard 2000. "Localism and Regionalism."Buffalo Law Review 48(1):1-30.
8. MacLeod, G., 2001. “New Regionalism Reconsidered: Globalization and the Remaking of Political Economic Space”, International Journal of Urban and Regional Research 25.4 (December): 804-829(26).
9. Frkić, Iva, Using IPA and other EU Funds to Accelerate Convergence and Integration in the Western Balkans, Budapest, 2009, http://web.ceu.hu/cens/assets/files/IPA.pdf

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija:

Katedra prati kvalitetu izvedbe svih predmeta koje izvodi. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking), te s praksom Jean Monnet programa koje dministrira Europska komisija. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavnicima s katedre, osobno ili putem elektronske pošte.

Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom.

Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave. Konačno, Katedra održava kontakt sa studentima i nakon što polože ispit, te prati njihovo napredovanje na diplomskim i poslijediplomskim studijima.