Ciljevi predmeta:

Usvajanje znanja o temeljima lokalne samouprave, sustavu i funkcijama lokalne samouprave, ustrojstvu lokalne samouprave, pravu na lokalnu i regionalnu samoupravu i zaštiti tog prava, te o komparativnoj i hrvatskoj lokalnoj samoupravi i dobrom lokalnom upravljanju.

Očekivani ishodi učenja za predmet:

Nakon završenog kolegija student će moći:

1. Definirati i razlikovati temeljne pojmove lokalne samouprave
2. Opisati temeljne pojmove lokalne samouprave u komparativnoj perspektivi
3. Objasniti i opisati pozitivnu pravnu regulativu lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj
4. Analizirati funkcioniranje lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj
5. Analizirati funkcioniranje zaštite prava na lokalnu i regionalnu samoupravu.

Sadržaj predmeta:

I. Temelji lokalne samouprave

1. Temeljni pojmovi lokalne samouprave,
2. Normativni izvori lokalne samouprave,
3. Povijesni razvitak lokalne samouprave,
4. Europske tradicije lokalne samouprave

II. Sustav teritorijalne samouprave

1. Lokalni poslovi,
2. Stupnjevanje lokalne samouprave,
3. Tipologija lokalnih jedinica,
4. Načela lokalne samouprave,
5. Dobro lokalno upravljanje

III. Komparativna lokalna samouprava

1. Vijeće Europe i lokalna samouprava,
2. Komparativni pristup lokalnoj samoupravi – lokalna samouprava u državama članicama Europske unije

IV. Teritorijalna osnova lokalne samouprave

1. Kriteriji teritorijalne podjele,
2. Dileme teritorijalne podjele

V. Ustrojstvo lokalne samouprave Republike Hrvatske

1. Faze razvoja hrvatske lokalne samouprave,
2. Jedinice lokalne i regionalne samouprave,
3. Predstavničko tijelo,
4. Izvršno tijelo,
5. Upravna tijela,
6. Mjesna samouprava

VI. Financiranje lokalne samouprave

1. Izvori financiranja lokalne samouprave,
2. Lokalni proračun

VII. Lokalni izbori

1. Izbor članova predstavničkih tijela,
2. Izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana,
3. Zaštita izbornog prava

VIII. Nadzor nad lokalnom samoupravom

1. Nadzor u samoupravnom i prenesenom djelokrugu,
2. Pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu,
3. Zaštita prava na lokalnu i regionalnu samoupravu

IX. Regionalni razvoj

1. Prekogranična suradnja,
2. Regije i regionalni razvoj

Obvezatna literatura:

1. Lokalna samouprava - hrvatska i nizozemska iskustva, HILS, Interkerkelijk Vredesberand, Osijek, 2006.
2. Babac, B., Lauc, Z., Regija i regionalizacija u Hrvatskoj: ustavno-pravne i političko-upravne problematike, Pravni fakultet, Osijek, Zavod za poslovna istraživanja, Osijek, 1989.
3. POZITIVNI PROPISI:
   1. Ustav Republike Hrvatske, NN 85/10 (pročišćeni tekst)
   2. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, 18/13.
   3. Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi, NN - Međunarodni ugovori, 14/97 i 4/08.
   4. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN 86/06, 125/06 (ispravak), 16/07 (ispravak), 95/08 (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), 46/10.
   5. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 14
   6. Zakon o lokalnim izborima, NN 144/12.

Dopunska literatura:

1. Lauc, Z., Acquis Vijeća Europe i hrvatska lokalna samouprava, Ustavne promjene Republike Hrvatske i Europska Unija, Pravni fakultet u Splitu, Split, 2010.
2. Europska povelja o lokalnoj samoupravi i lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj (Zbornik radova), Osječ- ko-baranjska županija, Pravni fakultet u Osijeku, Veleposlanstvo lokalne demokracije Slavonije, Osijek, 1998.
3. Lauc, Z., Decentralizacija: uvjet optimalizacije lokalne i regionalne samouprave, Hrvatska javna uprava, 3 (2001.), 2; str. 177-205.
4. Lauc, Z., Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj - de lege ferenda, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 50 (2000.), 1/2; str. 65-87.
5. Lauc, Z., Promicanje i provedba načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi, osobito načela supsidijarnosti, Hrvatska javna uprava, 1(1999.), 3; str. 447-472.
6. Hrženjak, J.:Lokalna i regionalna samouprava u RH, Informator, Zagreb, 2004.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija:

U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, stalnom komunikacijom sa studentima (osobno ili putem elektronske pošte), praćenjem rezultata kolokvija te anonimnim anketama s ciljem ispitivanja realizacije ishoda učenja, a čiji se rezultati uzimaju u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metodama izvođenja nastave. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, sveučilišnom anketom i parcijalno kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome.