Ciljevi predmeta:

Procesi globalizacije u svijetu, aktualiziraju procese lokalizacije. Svjedoci smo diferenciranja i integriranja koji zahtjevaju konstitucionalni inžinjering "prekrajanja" teritorija (država, adminsitrativnog ustroja) kroz kvalitetnu (vertikalnu) diobu vlasti, poznato kao višestupanjska vlast (multi level government) uz kreiranje i realiziranje dobre vladavine (good governance). Znači, analizira se lokalna samouprava, regionalna samouprava, državno ustrojstvo (unitarne, složene) do naddržavnih razina (osobito EU), sa kauzalnog i teleološkog aspekta. 

Znanstveni pristup uočavanju i rješavanju problema u pravnoj znanosti je primarno metodološki problem (kako?).  Pomoću metoda uzročno-funkcionalne analize utvrditi razvojno smjerodavne pravilnosti u ustrojavanju države i društva.

Cilj kolegija je da se polaznici napredno upoznaju i usvajaju holističko dizajniranje države i društva na svim razinama, gdje je svaki dio cjelina, a svaka cjelina istovremeno i dio okruženja. Na svim razinama društvenog i državnog ustroja problemi su identični, zahtijevaju iste/slične metode radi optimalnog društvenog razvoja.   Prvenstveno se navedeno odnosi na ustavni izbor odabira institucija, koje će napuštati alopoietičnu i usvajati i afirmirati te razvijati autopoietičnu tehnologiju. Primarna su ljudska prava i temeljne slobode čovjeka, te vlast (moć) koja će biti gospodarski efikasna, demokratski oblikovana i socijalno osjetljiva.

Uvjeti za upis predmeta:

Apsolvirana  (odslušana) "Metodologija pravnih znanosti".

Očekivani ishodi učenja za predmet:

Nakon završenog kolegija student će moći:

1. Objasniti, analizirati razvoj i prirodu višestupnjevane vladavine.
2. Pisati i definirati teoriju konstitucionalizma, teoriju sustava, teoriju samoorganizacije, teoriju autopoiesis.
3. Analizirati horizontalna i vertikalna ustrojstva (država; društvo).

Teorija konstitucionalizma, između ostalog, traga za oblicima "ustavljanja" apsolutne vlasti – diobom vlasti ("kočnica i ravnoteža"), međusobnom suradnjom i nadgledanjem, kako horizontalne vlasti (zakonodavna, izvršna, sudbena), tako i vertikalne (lokalna, regionalna, državna, naddržavna) vlast. Više/niže, šire/uže teritorijalne zajednice odlučuju o dodijeljenim ovlastima (ustav) – "odozgo" i prenesenim ovlastima – "odozdo", prvenstveno na ideji načela supsidijarnosti, a onda i načelu razmjernosti i dr. Drugim riječima, najsuptilnija i najvažnija zadaća regulative je iznaći optimalne subjekte i mjesta donošenja odluka.

4. U najširem smislu vladavinu (governance) interpretirati kao kontinuirani politički proces postavljanja jasnih ciljeva društva i intervencije u iste radi njihova ostvarivanja.
5. Analizirati strukturu, moći i nositelja vlasti obzirom na oblik država, osobito s aspekta kohezijske politke koja se svodi na ujednačavanje socijalnih i ekonomskih nejednakosti u Europi (strukturni i koheizioni fondovi).
6. Za očekivati je usvajanje općeg modela regulatornog sustava kao "dobre vladavine", uz spoznavanje specifičnosti istog u primjeni na različite razine. Uvijek je pitanje iznalaženje pravih mjera za ravnotežu između centrifugalnih (centralizacija) i centripetalnih (decentralizacija) pojava. Posebno je važno usvajanje općih (pravnih) načela kao generalizacija presedana i dobre prakse, te na taj način osposobljavanje za visoko stručno i etično interpretiranje propisa i produbljeno (kreativno) pravno rasuđivanje.

Sadržaj predmeta:

Globalizacija, tranzicija, diferenciranje i integriranje su aktualni svjetski procesi, koje pojavnosti zahtijevaju postavljanje novih regulatornih pitanja, a onda i odgovora.

Dizajniranje institucija primjerenih za funkcionalnu i teritorijalnu diobu vlasti (ustavni izbor):

Prirodni okvir u kojem djeluje država i društvo.Kulturni milje u kojem djeluje država i društvo.Ljudski resursi (emocionalna inteligencija, motivacija, učenje, osobine ličnosti, timski rad) i njihov razvitak u institucijama države i društva. Tehnološki resursi (razvitak proizvoda, tehnoloških procesa i organizacije) kao «hardware» države i društva. Ekonomska politika kao optimalna alokacija u ljudske i tehničke resurse sa svrhom kreiranja strategije ekonomskog razvitka.

Optimalizacija društvenog razvoja putem maksimalizacije gospodarske efikasnosti i političke demokratičnosti ("demokratski deficit"), te minimalizaicja ekoloških kontaminacija. Međuzavisnost moraliteta, legitimiteta i legaliteta . Višestupnjevana vladavina i moć (vlast) države (pitanje jurisdikcije).

Donošenje odluka na raznolikim teritoriajlnim razinama karakterizirana sa jačanjem participacije nedržavnih subjekata; Preklapanje ovlasti; Mijenjanje demokratske odgovornosti; Promijenjena uloga države od države blagostanja, prema socijalnoj državi, do podruštvljenja države. Višestupnjevana vladavina kao "mreža mreža" (moralni kapital, intelektualni kapital, socijaklni kapital, fizički i financijski kapital): raspoređivanja interesa, članstvo, vertikalna neoivisnsot; horizontalna neovisnost, razdioba izvora. Izvori: financijski, informacijski, politički, organizacijski, ustavno-pravni. Inicijative i institucije (proceduralni izvori), informacije i ideje (kognitivni izvori). Moć i suverenitet u višestupnjevanoj vladavini. Pravno politički sustav između alopoiesisa (čovjek je objekt) i autopoiesisa (čovjek je subjekt) u institucijama države i društva. Komunitarni metod i otvoreni metod koordiniranja u procesu decession making. Europeizacija (reorjentacija i novo oblikovanje politika unutar članica EU)  i višestupnjevana vladavina i kohezijska politika u EU.  Načela dobre vladavine (good governance)  se odnose na pravila, postupke i ponašanja koji utječu na način na koji se ovlasti ostvaruju na svim razinama (lokalnoj, regionalnoj, državnoj, naddržavnoj), posebice što se tiče otvorenosti, sudjelovanja, odgovornosti, učinkovitosti i koherentnosti. Tih pet "načela dobre vladavine" osnažena su načelom supsidijarnosti i razmjernosti.

Izvori: acquis communautaire i acquis Vijeća Europe; ustavi, zakoni, međunarodni ugovori, statuti.

Izvođenje nastave:

Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti su aktivno uključeni u nastavu jer su unaprijed upoznati s temom nastave, te odgovarajućim izvorima. Seminarski rad je pisani rad kojim se obrađuje određena tema, poželjno je da bude dio kasnijeg završnog rada. Studenti u dogovoru s nastavnikom mogu pisati eseje, obrađivati case-study.

Poželjnost timskog rada u određenim aktivnostima. Sve aktivnosti studenata vrednuju se kao dio stjecanja ECTS. Nastavnik održava konzultacije, te je i mentor dodijeljenih mu studenata/studentica.

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata:

Ispiti se polažu pisano i usmeno, a sadržaj je propisan u obvezatnoj literaturi. Polaznici mogu u dogovoru sa nastavnikom pisati i seminarski rad, koji se na ispitu brani, te uspješnom obranom apsolvira se 50% ispitne materije. Ovladavanje preporučenom literaturom vrednuje se kod konačnog ocjenjivanja.

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa):

1. Lauc, Zvonimir, Kako pisati, čitati, tumačiti i primjenjivati Ustav, Ustavi i demokracija – strani utjecaji i domaći odgovori, HAZU, Zagreb, 2012.
2. Lauc, Zvonimir, 'Odnos države i samouprave promatran kroz načelo supsidijarnosti', 200 godina slobodnog kraljevgskog grada Osijeka, HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad Osijek, Osijek, 2009.
3. Lauc, Zvonimir, Acquis Vijeća Europe i hrvatska lokalna samouprava, Ustavne promjene RH i EU, Pravni fakultet, Split, 2010.
4. Lauc, Zvonimir, Ivanda, Stipe, The Croatian Govermental System, Govermental System of Central and Eastern European States, Oficyna a Wolters Kluwer business, Warszawa, 2011.
5. Lauc, Zvonimir, Origins of Legal Science in Europe today, Europa im Blick, Augsburg Univeristy, Munichen, 2006.
6. Lauc, Zvonimir, Autopietično oblikovanje lokalne, regioanlne, nacionalne i nadnacionalne zajednice, Untoč svimg granicama..., Sveučilišta Augsburg i Osijek, Dvadeset godina partnerstva, Augsburg, 1998.
7. Lauc, Zvonimir, Dobra vladavina na regionalnoj razini, EUNICOP, Prekogranična suradnja i EU pravni aspekti: Mađarska – Hrvatsska, ur. T. Drinoczi i T. Takacs, Peč – Osijek, 2011.
8. Smerdel, Branko, Gardašević, Đorđe - urednici, Izgradnja demokratskih ustavnopravnih institucija Republike Hrvatske u razvojnoj perspektivi, Hrvatska udruga za ustavno pravo, Zagreb, 2011.(određeni članci).
9. Znanstveni projekt: Europeizacija hrvatske lokalne samouprave, MZOS, Pravni fakultet Osijek, 2009-2012., glavni istraživač Z. Lauc
10. Znanstveni program: Dobra (lokalna i regionalna) vladavina, MZOS, Pravni fakultet Osijek, 2009-2012. MZOS, Pravni fakultet Osijek, 2009-2012.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa):

1. Lauc, Zvonimir, Changes in the Croatian Legal System Resulting from the European Integration and the Process of Drafting the European Consitutution, Constitutional Consequences of the EU Membership, University of Pech, Faculty of Law, Pech 2005.
2. Lauc, Zvonimir, Regulatorni sustav u Republici Hrvatskoj, Dvadeseta obljetnica Ustava RH, HAZU, Zagreb, 2011.
3. Primjena federalnog načela i pouke ustavne reforme, ur. B. Smerdel, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007.
4. Bačić, Arsen, Hrvatska i izazovi konstitucionalizma, Književni krug, Split, 2001.
5. Ian Bache, Europeanization and Multilevel Governance, Rowman & Littlefield Publicsshers, Liondon, 2008.
6. Giovanni, Sartori, Comparative Constitutional Engineering, An Inquiry into Structures, Incentives and Outcomes, Macmillan Press, 1994.
7. Vincent Ostrom, Politička teorija složene republike, Informator, Zagreb, 1989.
8. Eugen Pusić: Upravljanje u suvremenoj državi, Suvremena javna uprava, Zagreb, 2002.;
9. Metodološki priručnik za izradu analize učinka uvođenja propisa Europske Unije;
10. Improving the Quality of Laws and Regulations: Economic, Legal and manageriaI Tehniques, Organisation for Economic Co-operation and Development, Paris, 1994.,
11. Lauc, Zvonimir, The Concept of Croatian Governance, Pravni vjesnik, PFO, 11/1.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija:

Polaznici ocjenjuju kvalitet nastave putem anonimne ankete na kraju semestra. Komentari, sugestije i informacije iz ankete i valorizirajućih postupaka (pisani i usmeni ispit, seminarske radnje) mogu se primjeniti u svrhu unapređenja anstave, predavanja i drugih oblika rada.