Ciljevi predmeta:

Važnost istraživanja izbornih i stranačakih sustava inherentna je značaju koje ustavne institucije formirane izborima imaju za društveni i politički sustav u cjelini. Cilj predmeta je upoznavanje polaznika poslijediplomskog doktorskog studija s temeljnim elementima izbornog i stranačkog sustava u Republici Hrvatskoj. Osim navedenoga, nastojat će se ostvariti njihovo osposobljavanje za samostalnu analizu izbornog sustava respektirajući sve faze izbornog procesa kao i strukturu i dinamiku stranačkog sustava kao takvog. Cilj je utvrditi kauzalne veze između navedenih sustava na primjeru Republike Hrvatske.

Očekivani ishodi učenja za predmet:

Nakon završenog kolegija student će moći:

1. Analiza postojećeg izbornog i stranačkog sustava u Republici Hrvatskoj
2. Demonstrirati nomotehničku osposobljenost u formuliranju različitih pravnih akata koji primarno reguliraju izbornu i stranačku materiju neovisno o njihovoj pravnoj snazi
3. Formulirati individualni i/ili kolektivni angažman usmjeren prema iznalaženju odgovarajućih de lege ferenda rješenja.
4. Formulirati postojeća pravna rješenja
5. Interpretirati opće i posebne pravne akte.

Sadržaj predmeta:

• Uvod – izborni i stranački sustavi – temeljna načela pravne regulacije
• Općenito o izbornim i stranačkim sustavima
• Metode istraživanja izbornih i stranačkih sustava
• Kriteriji evaluacije izbornih i stranačkih sustava
• Elementi izbornih sustava – elementi stranačkih sustava – interakcija elementa
• Izborni sustav Republike Hrvatske – izbor Predsjednika Republike Hrvatske, izbor zastupnika u Hrvatski sabor,
• izbor načelnika općine, gradonačelnika i župana, izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave
• Stranački sustav – politički akteri - političke stranke – struktura i dinamika stranačkog sustava
• Stranački sustav Republike Hrvatske
• Vrednovanje postojećih pravnih rješenja
• Valorizacija ex ante i ex post
• Izrada općih i pojedinačnih pravnih akata.

Obvezatna literatura:

1. Smerdel, S. Sokol: Ustavno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2009. (s. 235-256)
2. Smerdel, Đ. Gardašević ur., Izgradnja demokratskih ustavnopravnih institucija Republike Hrvatske u razvojnoj perspektivi, Hrvatska udruga za ustavno pravo, Zagreb, 2011, - radovi koji se odnose na glave II. Izborni sustav s. 91-180.
3. Nohlen, Izborno pravo i stranački sustav, Zagreb, Školska knjiga 1992.
4. Palić, Izborni sustavi i hrvatska iskustva njihove primjene, Osijek, Pravni fakultet, 2011.
5. Jelušić, O jednakosti biračkog prava u Ustavu Republike Hrvatske, u A. Bačić, Dvadeseta obljetnica Ustava Republike Hrvatske, HAZU, Zagreb,2011, s. 473-483
6. Jelušić, Izbori za predsjednika Republike Hrvatske; M. Jelušić, Ustavne promjene i jednakost biračkog prava)
7. Palić, Učinci primjene razmjernog izbornog sustava u Republici Hrvatskoj, R. Podolnjak – Hrvatsko izborno zakonodavstvo: moguće i nužne promjene;
8. Podolnjak, Način izbora i ustavni položaj predsjednika Republike;
9. R. Podolnjak, Što treba mijenjati u hrvatskom izbornom sustavu, Ustavni vidici br. 11, Informator, br. 6053 od 10.03.2012.

Dopunska literatura:

1. Beyme Klaus von, Transformacija političkih stranaka, Fakultet političkih stranaka, Zagreb, 2002.
2. Kasapović, Izborni i stranački sustav Republike Hrvatske, Alineja, Zagreb, 1993.
3. Nohlen, Većinski izbori i razmjerni izbori, Politička misao, Vol. 27, br. 4/1990, s. 179-200.
4. G. Sartori, Uporedni ustavni inženjering, Filip Višnjić, Beograd, 2003, s. 19-100.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija:

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave i istraživanja u skladu s Pravilnikom o studiju i studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.