Ciljevi predmeta:

Cilj  ovog predmeta je studentima pružiti napredno znanje o institucijama i pravnom sustavu Europske unije izučavanjem izabranog pravnog gradiva i političkih procesa, znanje o ustrojstvu temeljnih institucija Europske unije te razumjevanje njihove uloge u zakonodavnom procesu kao i njihovog međusobnog odnosa, znanje različitih grana nadležnosti Europskog suda, znanje izvora europskog prava  u pravnom sustavu EU, znanje i razumijevanje odnosa između europskog prava i nacionalnog prava, a posebice nacionalnog ustavnog prava, znanje i razumijevanje uloge europskog prava u odnosu na pravne poretke država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja uključujući ustavnopravne implikacije, objasniti kako se temeljna ljudska prava razvijaju u pravnim okvirima Europske unije, znanje i razumijevanje vanjske politike EU, znanje o ostvarivanju uvjeta za članstvo u Europskoj uniji, znanje i razumijevanje postupaka i metoda reforme Europske unije, razumijevanje društvenih procesa koji utječu na pravno uređenje i ostvarivanje unutrašnjeg tržišta, te područja slobode, sigurnosti i pravde.

Očekivani ishodi učenja za predmet:

Nakon završenog kolegija student će moći:

1. Analizirati izabrana područja europskog prava, postupaka koji se vode pred Europskim sudom, te odnosa EU s trećim državama, posebice u postupku pridruživanja
2. Izabrati različite metode interpretacije prava EU i posljedice njihove primjene u društvenom kontekstu
3. Primijeniti norme Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u kontekstu rješavanja nacionalnih pravnih problema, razlikovanja područja primjene nacionalnog prava i prava EU
4. Analizirati i rješavati pravne probleme primjenom primarnih i sekundarnih izvora prava te drugog pravnog gradiva na složeno činjenično stanje
5. Analizirati i procjenjivati suprotstavljene interpretacije zakona i sudske prakse temeljem primjene pravila interpretacije
6. Analizirati i procjenjivati pravo i pravnu reformu u socijalnom, gospodarskom, političkom i moralnom kontekstu; kritički razmišljati i argumentirati pravne probleme uz svijest o postojanju različitih gledišta
7. Prezentirati obrazložena pravna mišljenja potkrijepljena pravnim izvorima

Sadržaj predmeta:

• Određivanje temeljnih pojmova i pravnih problema ustavnog prava EU
• Povijest i teorije europske integracije
• Constitutional engineering
• Multilevel governance
• Izvori prava EU
• Institucije EU
• Učinci prava EU u unutarnjem pravu država članica
• Temeljna načela europskog prava
• Postupci pred Europskim sudom
• Uloga Ustavnog suda RH u implementaciji europskog prava
• Temelji ekonomskog ustava EU – slobode unutrašnjeg tržišta (sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala)
• Europsko građanstvo
• Schengenski acquis
• Zaštita temeljnih prava u EU
• Odnosi EU i država kandidatkinja/potencijalnih kandidatkinja
• Ustavnopravni aspekti članstva RH u EU (odnos nacionalnog i europskog prava)
• Proces pridruživanja RH u članstvo u EU i u tome smislu poseban osvrt na:
  • Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
  • Ugovor o pristupanju RH u članstvo u EU.

Obveze studenata:

Predavanja su interaktivna što znači da se studenti moraju pripremati za svaki sat i aktivno sudjelovati u raspravama na nastavi. Aktivno sudjelovanje u nastavi će se bodovati pri konačnoj ocjeni iz predmeta.

Obvezatna literatura:

1. Hartley, T., Temelji prava Europske zajednice: uvod u ustavno i upravno pravo Europske zajednice. 2. hrv. izd. Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta, 2004. (odabrana poglavlja)
2. Tamara Ćapeta, Iris Goldner Lang, Tamara Perišin, Siniša Rodin (ur.), Prethodni postupak u pravu Europske unije – suradnja nacionalnih sudova s Europskim sudom, Zagreb: Narodne novine, 2011. Str. 103-124.
3. Craig Paul, de Búrca Gráinne, The Evolution of EU Law, Oxford, Oxford University Press, 2nd ed., 2011.
4. Omejec, J., Vijeće Europe i Europska unija – institucionalni i pravni okvir, Novi informator, Zagreb, 2008.
5. Rodin, S., Ustavnopravni aspekti članstva u EU, Zagreb, Pravni fakultet u zagrebu 1995.
6. Rodin, Ćapeta, Goldner-Lang (eds.), Reforma Europske unije – Lisabonski ugovor, Narodne novine, 2009 (relevant chapters)
7. Sartori, G., Uporedni ustavni inžinjering, Filip Višnjić, Beograd, 2003.
8. Lijphart, A: Constitutional Design for Divided Societies, Journal of Democracy, (15)2: 96-109
9. Schültze Robert, European Constitutional Law, Cambridge University Press, 2012.
10. Craig and G. De Búrca, EU Law, Text, Cases and Materials, 4th edition, OUP Oxford, 2008 (relevant chapters)
11. Monica Claes, The National Courts' Mandate in the European Constitution, Hart Publishing, 2006 (relevant chapters)
12. Xenophon Contiades, Engineering Constitutional Change: Comparative Perspective on Europe, Canada and USA, Routledge, 2012.
13. Materijali s predavanja (distribuirani na web stranici)

Dopunska literatura:

1. Ćapeta, T., Sudovi EU – Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002.
2. Herdegen, M., Europsko pravo, hrv. izd. Rijeka : Pravni fakultet Sveučilišta, 2002. (Određena poglavlja iz Upravnog prava)
3. Eiselt Issabela, Slominski Peter, Sub-constitutional engineering: Negotiation, Content and Legal Value of Interinstitutional Agreements in the EU, European Law Journal, Vol. 12, No. 2. 2006.
4. Josipović, T., Načela europskog prava u presudama Suda Europske zajednice. Zagreb: Narodne novine, 2005.
5. Rodin, S., Ćapeta, T., Goldner Lang I., Izbor presuda Europskog suda – gradivo za nastavu prava EU, Novi informator, Zagreb, 2009.
6. Petrašević T.,: Duić D., Međunarodnopravni subjektivitet Europske unije. // Pravni vjesnik. 26 (2010.), 1; 53-73
7. Tamara Ćapeta, Iris Goldner Lang, Tamara Perišin, Siniša Rodin (ur.), Prethodni postupak u pravu Europske unije – suradnja nacionalnih sudova s Europskim sudom, Zagreb: Narodne novine, 2011. Str. 103-124.
8. Petrašević T., Novi hitni prethodni postupak za područje slobode, sigurnosti i pravde. // Hrvatska javna uprava: časopis za teoriju i praksu javne uprave. 10 (2010), 2 (2010), 2; 427-463.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija:

Kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavnicima s katedre, osobno ili putem elektronske pošte.

Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave i istraživanja u skladu s Pravilnikom o studiju i studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.