Nakon završenog učenja student će moći:

1. Objasniti ulogu ideje društvene i ekonomske pravednosti u socijalnom radu
2. Analizirati probleme ljudi iz perspektive ljudskih prava u svakodnevnoj praksi
3. Definirati skupine ljudi čija su ljudska prava najčešće ugrožena
4. Povezati globalne s lokalnim problemima, te privatne probleme s javnim čimbenicima
5. Prepoznati vezu između ljudskih potreba i ljudskih prava u svakodnevnom radu
6. Tumačiti zaštitu i realizaciju ljudskih prava u kontekstu određene kulture i okruženja
7. Štititi, realizirati i zastupati ljudska prava pozivajući se na pravne izvore ljudskih prava

1. DRUŠTVENA PRAVEDNOST U SOCIJALNOM RADU (Berdica)

PREDAVANJA 7 SATI + VJEŽBE 6 SATI 

Predmet se uvodno bavi idejom društvene i ekonomske pravednosti u socijalnom radu. Društvena i ekonomska nepravda promatra se u kontekstu diskriminacije ljudi temeljem rasne i etičke pripadnosti, spola, seksualne orijentacije, religijskoj pripadnosti i dr. Socijalna pravednost povezuje se sa suvremenim pojmom ljudskih prava kreirajući efikasnu strategiju za njezino postizanje.

• Uvod: socijalna pravada i ljudska prava u definiranju socijalnog rada.
• Analiza koncepta i konteksta društvene pravednosti
• Teorije i perspektive društvene pravednosti
• Socijalna i ekonomska pravednost u socijalnom radu
• Odnos između socijalne/ekonomske pravednosti i ljudskih prava

2. LJUDSKA PRAVA U SOCIJALNOM RADU (Blagojević, Pavić)

PREDAVANJA 19 SATI + VJEŽBE 12 SATI

Cilj predmeta je upoznati studente s razvojem ljudskih prava i ulogom socijalnih radnika u povijesnom razvoju, definirati ljudska prava i objasniti temeljne principe (obilježja) ljudskih prava, te prikazati tri generacije ljudskih prava s težištem na drugoj generaciji koja čini središte interesa socijalnih radnika. Daljnji cilj je upoznati studente s izvorima ljudskih prava na razini UN-a, Vijeća Europe, EU i RH,  kao i zaštitom te realizacijom ljudskih prava posredstvom različitih međunarodnih, regionalnih nacionalnih organizacija (institucija).

• Povijest ljudskih prava i povijesna uloga socijalnih radnika u razvoju ljudskih prava
• Definicija i principi ljudskih prava, individualna i kolektivna prava
• Tri generacije ljudskih prava
• Razlikovanje pojmova: deklaracija, konvencija, pakt, ugovor, međunarodno običajno pravo
• Pravni izvori ljudskih prava Globalni, Regionalni (VE, EU), Ustav RH
• Opća deklaracija o ljudskim pravima
• Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima
• Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturalnim pravima
• Europska konvencija o ljudskim pravima I temeljnim slobodama
• Europska socijalna povelja
• Povelja o ljudskim pravima EU
• Ljudska prava u Ustavu RH
• Međunarodne i nacionalne organizacije/tijela koja nadziru/ostvaruju/prisiljavaju na ostvarivanje ljudskih prava
• Procedure za ostvarivanje ljudskih prava (sumarno)

3. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA RANJIVIH SKUPINA (Rešetar)

PREDAVANJA 19 SATI + VJEŽBE 12 SATI 

Cilj je približiti studentima grupe ljudi koje su posebno ranjive i koje vrlo često predstavljaju njihove korisnike zbog diskriminacija s kojima se susreću. Ove se diskriminacije temelje na spolu, dobi, seksualnom opredjeljenju, pripadnosti etničkim ili vjerskim manjinama….odnosno onome što ih čini različitima od ostalih ljudi u zajednici u kojoj žive. Studentima će se objasniti potreba za posebnom zaštitom ranjivih skupina, kao i pravni izvori zaštite ljudskih prava ranjivih skupina.

• Definiranje ranjivih skupina i diskriminacija prema ranjivim skupinama
• Objasniti potrebu posebne zaštite ranjivih skupina
• Zaštita prava žena
• Zaštita prava djece
• Zaštita prava starijih
• Zaštita prava osoba s invaliditetom...

4. INTEGRIRANJE LJUDSKIH PRAVA U PRAKSU SOCIJALNOG RADA

Predmet se bavi analizom središnje uloge ljudskih prava u modernom socijalnom radu na svim razinama (socijalnom radu s pojedincem, obitelji, grupom, zajednicom). Naglašava se potreba prepoznavanja ljudskih prava kroz analizu problema u svakodnevnoj praksi. Ukazuje se na nužnost povezivanja globalnih i strukturalnih utjecaja na lokalne i privatne probleme kojima se bavi socijalni rad. Zaštita i realizacija univerzalnih ljudskih prava tumači se u kontekstu kulture i okruženja u kojima se socijalni rad odvija.

• Kulturalni kontekst i ljudska prava
• Ljudska prava i ljudske potrebe
• Praktična primjena ljudskih prava u socijalnom radu

Opće vještine koje se stječu nakon položenog kolegija (predavanja i vježbi) :

1. kritički vrednovati područje socijalne pravednosti i ljudskih prava
2. povezivati znanja među socijalnom pravdenosti, ljudskim pravima i socijalnom radu
3. upravljati i voditi suradnju s različitim društvenim skupinama u svrhu ostvarivanja socijalne pravednosti i ljudskih prava korisnika u socijalnom radu

Načini provjere ishoda kolegija:

Oblici provjere znanja 

a) Tri kolokvija ili Pisani ispit

Studenti pišu tri kolokvija (10 pitanja višestrukog odabira odgovara i jednim problemskim pitanjem) ili pisani ispit (30 pitanja višestrukog odabira odgovara i jednim problemskim pitanjem)

b) Vježbe

Student treba sudjelovati u vježbama I biti pozitivno ocjenjen. Vježbe uključuju i pisane radove, timski rad, izlaganje.

c) Usmeni ispit

Student treba pokazati komunikacijske vještine te razumijevanje i uporabu stečenog znanja.

Usmeni ispit obavlja se javno u nazočnosti najmanje još jednog studenta. Na usmenom ispitu student mora pokazati znanje i razumijevanje gradiva koje je sadržano u ispitnoj literaturi i obrađeno na predavanjima.

d)Aktivno sudjelovanje na predavanjima I vježbama

Student treba pokazati zanimanje za materiju koja se obrađuje svojim pitanjima, usporedbama s životnim situacijama i kritičkim osvrtima.

Kriteriji ocjenjivanja

a) Zbir ocjena s tri kolokvija ili Ocjena završnog pisanog ispita (30 pitanja s problemskim pitanjem)

Ispit se sastoji se od 30 pitanja s odabirom točnih odgovora i 1 problemskog pitanja

Ocjene su: pozitivno riješeno problemsko pitanje + pozitivna ocjena od dovoljan do izvrstan

Ocjena                        Bodovi

izvrstan (5)                   29-30

vrlo dobar (4)               26-28

dobar (3)                      23-25

dovoljan (2)                  20-22

nedovoljan (1)              20-0

b) Pozitivno ocjenjene vježbe

c) Usmeni ispit

c) Aktivnost u nastavi (P+V)

Završna ocjena kolegija formira se na jedan od dva načina:

1. Svaki nastavnik (Berdica, Blagojević, Rešetar, Pavić) ocjenjuje svoj dio nastave (kolokvij + vježbe), a konačna ocjena je matematička sredina sve tri ocjene
2. Ako student ne položi sva tri kolokvija, tada polaže cijelo gradivo putem pisanog i usmenog ispita na ispitnim rokovima.

Preduvjet za obje verzije ocjenjivanja su pozitivno ocjenjene vježbe u sva tri dijela nastave. Ako student ne dobije ocjenu iz vježbi ima posebnu obvezu obrade, pisanja i izlaganja dodjeljene teme.