Ciljevi predmeta:

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s temeljnim principima i načinima tijeka ustavnosudskog postupka u pogledu ostvarivanja konstitucionaliziranih nadležnosti Ustavnog suda RH. Osim navedenoga namjera je ovladati tehnologijom funkcioniranja predstavničkih tijela s osobitom naglaskom na Hrvatski sabor.

Očekivani ishodi učenja za predmet:

Nakon završenog kolegija student će moći:

1. Sustavno i objektivno analizirati funkcioniranje političkog sustava i predstavničke demokracije
2. Analizirati tijek i institute ustavnosudskog postupka
3. Analizirati i ocijeniti načine ostvarivanja konstitucionaliziranog načela diobe vlasti
4. Ustavnopravno produbljeno prosuđivati specifičnu misiju parlamenta, vlade i ustavnog suda u državi i društvu
5. Osmisliti adekvatna rješenja koja se odnose na pripremanje i donošenje akata.

Sadržaj predmeta:

1. Racionalizacija vlasti - susret zakonodavne i izvršne vlasti. Povijest legalnih procesa: od formula rimskog prava, possitiones common law-a, talijanskih statuta, francuskih countumes - kao transformacija sudske prakse u pravo legalne procedure. Običajno pravo; presedani; pravna načela.Regulatorne reforme i legitimitet.
2. Ustavno materijalno i procesno pravo. Razvoj parlamentarnog prava. O parlamentarnom pravu općenito. Evolucija. Parlamentarno pravo u Hrvatskoj.
3. Karakteristike parlamenta - tehnologija funkcioniranja predstavničkog tijela (izbor, konstituiranje parlamenta; djelovanje; raspuštanje).
4. Organizacija i funkcioniranje parlamenta. Unutrašnja organizacija parlamenta. Poslovnik. Financijska autonomija. Oblici rada parlamenta. Pomoćni organi i zajedničke sjednice domova. Predsjedatelj. Dnevni red. Normativno uređenje intervencija. Stegovne mjere. Načini glasovanja. Kvorum i potrebne većine. Publiciranje rasprava. Službeni jezik. Političke stranke i političke grupe. Odbori. Parlamentarna sredstva informiranja. Informacije koje pribavljaju službe dokumentacije. Parlament i novinari.
5. Zakonodavna funkcija parlamenta. Zakonodavna inicijativa. Izvanparlamentarne konzultacije o zakonima. Kvantitativni podaci o zakonodavstvu. Faze zakonodavnog postupka. Uloga odbora. Amandmani. Delegirano zako- Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij (300 ECTS-a) 235 nodavstvo. “Decizionističko odlučivanje” (većina-manjina); javno zagovaranje; lobiranje. Ponovno ispitivanje zakona i pravo veta. Akti parlamenta. Uloga i mjesto civilnog društva u zakonodavnoj tehnologiji (usklađivanje različitih ekonomskih i socijalnih interesa).
6. Razvoj ustavnosudbenog prava.
7. Konstitucionalizam i sudski aktivizam.
8. Konstitucionalizam i sudski aktivizam u ostvarivanju novog europskog pravnog poretka.
9. Kontrola ustavnosti zakona.
10. Europske nove demokracije i sudski aktivizam.
11. Sudski aktivizam i ustavno sudovanje u Republici Hrvatskoj.

Obvezatna literatura:

1. Arsen, Bačić: Parlamentarno pravo Hrvatske i poredbene parlamentarne procedure, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2004.
2. Hrvatsko ustavno sudovanje - de lege lata i de lege ferenda, HAZU, Zagreb, 2009.
3. Poslovnik Hrvatskog sabora (NN 81/13)
4. Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (pročišćeni tekst, NN 49/02)

Dopunska literatura:

1. Petar Bačić, Konstitucionalizam i sudski aktivizam, doktorski rad, Pravni fakultet Split, 2009.
2. Abraham L.A., Abraham and Hawtrey’s Parliamentary Dictionary, London 1970.
3. Copland G., Parliaments in the Modern World, Washington, 1992.Norton P. Legislatures, Oxford 1990.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija:

U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem poha- đanja nastave, stalnom komunikacijom sa studentima (osobno ili putem elektronske pošte), praćenjem rezultata kolokvija te anonimnim anketama s ciljem ispitivanja realizacije ishoda učenja, a čiji se rezultati uzimaju u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metodama izvođenja nastave. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, sveučilišnom anketom i parcijalno kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome.