Ciljevi predmeta:

Cilj predmeta Poredbeno ustavno pravo je upoznati studente s temeljnim institutima ustavnog prava u povijesnoj i poredbenoj perspekivi, odnosno kroz komparaciju angloameričke i kontinentalne ustavnopravne tradicije doći do odgovarajućih zaključaka u pogledu razvitka ustavnosti, ustrojstva državne vlasti, zaštite ljudskih prava, nadzora ustavnosti i zakonitosti.

Uvjeti za upis predmeta:

Položen ispit iz predmeta Ustavno pravo.

Očekivani ishodi učenja za predmet:

Nakon završenog kolegija student će moći:

1. Definirati i razlikovati temeljne pojmove ustavnog prava.
2. Objasniti razvitak ustavnosti u pojedinim državama (SAD, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Hrvatska...).
3. Razlikovati moguće modele ustrojstva državne vlasti.
4. Analizirati povijest i standarde ljudskih prava.
5. Primjenjivati stečena znanja u funkciji zaštite ljudskih prava (ustavno sudovanje, ispunjavanje ustavne tužbe).

Sadržaj predmeta:

Okosnicu predmeta čini komparacija  ustavnih sustava odabranih zemalja (Hrvatska, SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka), odnosno  komparacija angloameričke i kontinentalne ustavnopravne tradicije. U skladu s tim, predmet čine slijedeće tematske  cjeline:

1. Razvitak ustavnosti u svijetu (Prvi pisani ustavi.  Uspostavljanje ustavnog poretka. Ustav SAD-a. Britanski ustav. Razvitak ustavnosti u Francuskoj. Ustavne tranzicije u demokratskim europskim državama);
2. Ustrojstvo državne vlasti (Sustav predsjedničke vlade u SAD-u. Sustav parlamentarne vlade. Parlamentarizam u Njemačkoj. Parlamentarizam u Velikoj Britaniji.  Parlamentarizam u Hrvatskoj. Polupredsjednički sustav u Francuskoj);
3. Komparativni razvitak ljudskih prava i temeljnih sloboda ( Pregled povijesnog razvitka. Jamstva ljudskih prava. Zaštita ljudskih prava u komparativnoj perspekivi.  Međunarodni standardi prava čovjeka);
4. Nadzor ustavnosti i zakonitosti (Europski model nadzora ustavnosti zakona: ustavni sudovi. Američki model nadzora ustavnosti i zakinotosti. Ustavni sud RH. Savezni ustavni sud SR Njemačke. Ustavno vijeće u Francuskoj).

Obvezna literatura:

1. Smerdel, B., Sokol, S., Ustavno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2009. 
2. Ustav Republike Hrvatske
3. Ustav Sjedinjenih Američkih Država
4. Ustav Francuske
5. Temeljni zakon SR Njemačke.

Dopunska literatura:

1. Blagojević, A., O ulozi ustavnih sudova postkomunističkih europskih država u tranziciji prema demokraciji: hrvatski slučaj, u: Ustavi i demokracija. Strani utjecaji i domaći odgovori, HAZU, Zagreb, 2012.
2. Blagojević, A., The Constitutional Law of the Republic of Croatia: On the Way to Accede o the EU, u: Perspectives for the Development of Constitutional Law in the Conditions of Integrating, Comenius University in Bratislava, Faculty of Law, Bratislava, 2011.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija:

Putem anonimne ankete koja će se provesti na početku i na kraju predavanja. U anketama će studenti na početku predmeta iznijeti što od njega očekuju i postoje li neke teme od posebnog interesa. Na kraju predmeta studenti će putem ankete moći iznijeti svoje stavove i razmišljanja o kvaliteti nastave, te dati svoje prijedloge, sugestije i kritike kako bi se ista poboljšala.