Ciljevi predmeta:

Temeljni cilj predmeta Regija i regionalizacija je pomoću uzročno-funkcionalne analize utvrditi smjerodavne pravilnosti u oblikovanju i ustrojavanju lokalne i regionalne samouprave. Na temelju analize europskih tradicija lokalne samouprave i pregleda dosadašnjih projekata ustrojavanja lokalne samouprave u Hrvatskoj, izvest će se odgovarajući zaključci o potrebi reforme sustava lokalne i regionalne samouprave u Hrvatsko, s posebnim naglaskom na značenje pravno-političkog zahtjeva za obnovom ''historijskoga županijskog ustroja''.

Očekivani ishodi učenja za predmet:

Nakon položenog ispita iz kolegija student će moći:

1. objasniti lokalnu samoupravu u sustavu diobe vlasti
2. definirati regiju i regionalizaciju
3. analizirati normativne izvore lokalne samouprave (odabrane komparativne i hrvatske)
4. objasniti razvojno značenje lokalne samouprave
5. interpretirati moguće elemente reforme lokalne i regionalne samouprave.

Sadržaj predmeta:

Sadžaj predmeta Regija i regionalizacija čine slijedeće tematske cjeline:

• Regija i regionalizacija u kontekstu obnove ''historičkoga županijskog ustroja'' (Regionalizam, regionalizacija i razvoj. Razvojne odrednice ustrojenja regija kao ''globalnih zajednica. Upravno-političke odrednice ustrojenja regija kao ''globalnih zajednica''. Županije kao globalne zajednice na regionalnoj razini. Opći pregled problema.).
• Obnova i modernizacija ''historičkoga županijskog ustroja (Obnova i modernizacija županijskog ustroja kao ideal i projekti (pre)ustrojenja hrvatske lokalne i regionalne samouprave. Počela i značenj ''historičkoga županijskog ustroja''. Pregled dosadašnjih projekata obnove i ustrojenja. Opći pregled problema.)
• Ideja o pravima i razvoj (Ideja o pravima. Država-Nacija i dinamika lokalne samouprave. Lokalna samouprava u ustroju odvajanja vlasti. Lokalna samouprava kao pravo i sloboda. Opći pregled problema.)
• Upravni kotar unutar hrtvatskoga županijskog ustroja (Dvojbe oko temeljnog upravnog stupnja. Upravni kotar u ''historičkom županijskom ustroju''. Upravni kotar u komunističkom komunalnom sustavu. O nadomjescima za tmeljni upravni stupanj. Podžupanija, departman, te (velika, ali monolitska) općina. Opći pregled problema.)
• Grad, odnosno općina kao počela i stožerne veličine u županijskom ustroju (Općenito o upravno-političkom značenju grada, odnosno općine. Grad kao općina ili kako riješiti problem ''malenih'' gradova. Grad kao kotar ili problem kako definirati ''grad''. Grad kao županija ili kako riješiti problem ''velikih'' gradova. Opći pregled problema.)
• Odnosi lokalne zajednice s državom obzirom na županijski ustroj (Neograničena vlast države u urođeno pravo na lokalnu samoupravu. Ograničenja potpune vlasti države ili načelo podrednosti kao jamstvo razvoja i samostalnosti. Dinamika lokalne samouprave kao počelo, pretpostavka i posljedica dinamike Države-Nacije. Kako da uzajamnost i solidarnosti lokalnih područja postanu njihovom prirodnom potrebom. Opći pregled problema.)
• Hrvatska lokalna i regionalna samouprava i neke europske tradicije u razvojnoj perspektivi (O nekim europskom tradicijama lokalne i regionalne samouprave s motrišta razvoja. Njemački slučaj. Francuski slučaj. Engleski slučaj. O smjerodavnosti europskih tradicija u razvojnoj perspektivi.)
• Razvojno značenje lokalne i regionalne samouprav u kontekstu promicanja zajdničkog europskog institucionalnog okvira (Opće značajke zajedničkog europskog institucionalnog obrasca. Međuvladavinski odnosi – promjena uloga središnjih, regionalnih i lokalnih vlasti. Hrvatska lokalna i regionalna samouprava u kontekstu promicanja zajedničkog europskog institucionalnog obrasca. Praktičke su-odnosnice za predstojeće preustrojavanje hrvatske regionalne samouprave. Osvrt na zasebne putove srednjo-europskih zemalja u europeizaciji javnog upravljanja i prava.).

Obvezatna literatura:

1. Babac, B., Zajednički europski institucionalni model lokalne i regionalne samouprave naspram decentralizaciji u funkciji pojačane koncentracije državnoga upravljanja – slučaj hrvatski, Pravni vjesnik, 3-4, 2002.
2. Babac, B., Iločki statut i ideja o općinskoj i lokalnoj samoupravi kao temeljnomu prava gradjanina: ogled o jednomu slučaju hrvatske državno-pravne tradicije, Pravni vjesnik, 1-2, 2002.
3. Babac, B., Preustrojavanje lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj u suvislosti razdvajanja ''lokalne i regionalne samouprave'' od ''državne uprave'', Hrvatska javna uprava, 2, 2001.
4. Babac, B., Lauc, Z., Regija i regionalizacija u Hrvatskoj: Ustavno-pravne i političko upravne problematike, Pravni fakultet, Osijek, 1989.
5. Koprić, I., Uloga županija u hrvatskom sustavu lokalne samouprave i uprave 1990-ih i perspektive regionalizacije nakon Promjena Ustava iz 2000. godine, Hrvatska javna uprava, 1, 2001.
6. Lauc, Z., Decntralizacija: uvjet optimalizacije lokalne i regionalne samouprave, Hrvatska javna uprava, 2, 2001.
7. Mecanović, I., Teorijski prilog regionalnom razvoju, Pravni vjesnik, 3-4, 2003.

Dopunska literatura:

1. Blagojević, A., Zemljopisno, povijesno, upravno i pravno određenje istočne Hrvatske – korijeni suvremenog regionalizma, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 2, 2008.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija:

U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz praćenje pohađanja nastave, te kroz komunikaciju sa studentima i praćenje rezultata ispita. Također, kvaliteta se prati putem anonimnih anketa s ciljem ispitivanja realizacije ishoda učenja, čiji se rezultati uzimaju u obzir za daljnje poboljšanje nastavnog programa i metoda izvođenja nastave. Nakon izvedbe nastavnog programa, kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita,  anketom i (parcijalno) kontaktom sa studntima nakon završetka studija.