Ciljevi predmeta:

Temeljni cilj predmeta Zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu je upoznati studente s temeljima funkcioniranja i zaštite lokalne samouprave općenito, odnosno konkretno u Reublici Hrvatskoj. U tom smislu, podredni ciljevi predmeta su upoznati studente s razvojem lokalne i područne (regionalne) samouprave, sa pravnim i institucionalnim okvirom sustava lokalne i regionalne samouprave, te sa mogućnostima zaštite prava na lokalnu i regionalnu samoupravu, s naglaskom na ustavnosudskoj zaštiti.

Očekivani ishodi učenja za predmet:

Nakon položenog ispita iz kolegija student će moći:

1. objasniti odnose između različitih razina vlasti
2. definirati sadržaj prava na lokalnu samoupravu
3. analizirati zakonodavstvo relevantno za sustav lokalne i regionalne samouprave
4. objasniti specifična prava pripadnika nacionalnih manjina na razini lokalne i regionalne samouprave
5. interpretirati konkretne načine zaštite prava na lokalnu i regionalnu samoupravu.

Sadržaj predmeta:

Sadžaj predmeta Pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu čine slijedeće tematske cjeline:

• Uvodna pitanja i temeljni pojmovi (dekoncentracija, decentralizacija, lokalna samouprava, lokalna jedinica, lokalna zajednica, vertikalna dioba vlasti);
• Razvoj lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj (sustav ''lokalne samouprave i uprave'' od 1990. do 2000., sustav ''lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon 2000. godine);
• Pregled zakonodavstva (Ustav Reublike Hrvatske, relevantni zakoni i međunarodni dokumenti);
• Sadržaj i ostvarivanje prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (pravna osobnost lokalnih jedinica, financijska autonomija, široki krug lokalnih poslova, pravo na samoregulaciju, pravo na samoorganizaciju, pravo na suradnju);
• Prava pripadnika nacionalnih manjina na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini;zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (konstitucionalizacija lokalne samouprave, sudska zaštita, zaštita u okviru institucije pučkog pravobranitelja, ustavnosudska zaštita).

Obvezatna literatura:

1. Lokalna samouprava: hrvatska i nizozemska iskustva, HILS, IKV, Grafika, Osijek, 2005.
2. Sokol, S., Smerdel, B., Ustavno pravo (odabrana poglavlja), Pravni fakultet, Zagreb, 2009.
3. Ustav Republike Hrvatske, NN 85/10. (pročišćeni tekst)
4. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, NN 155/02, 47/10, 80/10, 93/11.
5. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, NN 49/02. (pročišćeni tekst).
6. Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi, NN – međunarodni ugovori 14/97. i 4/08.
7. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 19/13 (pročišćeni tekst) i 137/15.

Dopunska literatura:

1. Lauc, Z., Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj: de lege ferenda, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1/2, 50, 2000.
2. Blagojević, A., Pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u Republici Hrvatskoj – stanje i perspektive, Proceedings, 2nd International Conference ''Vallis Aurea'', Focus on: Regional Development, Katalinić, B. (edit.), Požega – Vienna, 2010.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija:

U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz praćenje pohađanja nastave, te kroz komunikaciju sa studentima i praćenje rezultata ispita. Također, kvaliteta se prati putem anonimnih anketa s ciljem ispitivanja realizacije ishoda učenja, čiji se rezultati uzimaju u obzir za daljnje poboljšanje nastavnog programa i metoda izvođenja nastave. Nakon izvedbe nastavnog programa, kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita,  anketom i (parcijalno) kontaktom sa studntima nakon završetka studija.