IZVJEŠĆE O ISTRAŽIVAČKOM BORAVKU
(projekt IPIE – 581-UNIOS-88)
U okviru projekta Implementacijski i provedbeni izazovi europskog prava na odabrane institute u hrvatskom pravnom sustavu (IPIE–581-UNIOS-88) proveden je istraživački boravak u trajanju od dva mjeseca u instituciji Max Planck Institute for the Study of Crime, Security and Law u Freiburgu im Breisgau, Savezna Republika Njemačka. Boravak je realiziran kao dio projektnih aktivnosti usmjerenih na produbljivanje znanstvenog istraživanja europskog prava i njegovih provedbenih izazova u hrvatskom pravnom sustavu, s posebnim naglaskom na kazneno procesno pravo.
Odabir navedene institucije temelji se na njezinoj međunarodno priznatoj ulozi u području kaznenog prava, kaznenog procesnog prava i interdisciplinarnih istraživanja povezanih s tehnologijom, sigurnošću i zaštitom temeljnih prava. Institut pruža iznimno snažnu istraživačku infrastrukturu, osobito u pogledu specijalizirane literature, komparativnih pravnih izvora i suvremenih rasprava o utjecaju novih tehnologija na kazneno pravosuđe, što ga čini posebno pogodnim za istraživanje tema obuhvaćenih ovim projektom.
Sadržaj istraživačkog boravka bio je izravno povezan s izradom doktorske disertacije i strukturiran u skladu s nacrtom poglavlja disertacije. Istraživanje je bilo usmjereno na utjecaj umjetne inteligencije na institut pretpostavke nedužnosti okrivljenika u kaznenom postupku, kao jednog od temeljnih instituta europskog kaznenog procesnog prava.
U okviru boravka analizirani su povijesni razvoj i normativni sadržaj pretpostavke nedužnosti, s posebnim naglaskom na njezin suvremeni doseg u europskom pravu i sudskoj praksi. Istraživanje je obuhvatilo razmatranje primjene tog načela ne samo u fazi sudskog odlučivanja, već i u predraspravnim fazama kaznenog postupka, osobito u kontekstu sve učestalije uporabe digitalnih alata i automatiziranih sustava u radu policije, državnog odvjetništva i sudova.Poseban dio istraživanja odnosio se na ispitivanje učinaka primjene sustava umjetne inteligencije na pojedine sastavnice pretpostavke nedužnosti, uključujući zabranu javnog upućivanja na krivnju, pravila o teretu dokazivanja, načelo in dubio pro reo te procesna jamstva prava na obranu. U tom kontekstu analizirani su algoritamski sustavi za procjenu rizika, prediktivnu analitiku i sustavi potpore odlučivanju,
s ciljem utvrđivanja mogu li i na koji način takvi sustavi dovesti do faktičnog prejudiciranja položaja okrivljenika u kaznenom postupku.
Istraživanje je također obuhvatilo analizu usklađenosti uporabe umjetne inteligencije s relevantnim europskim normativnim okvirom, osobito s Direktivom (EU) 2016/343 o jačanju određenih aspekata pretpostavke nedužnosti te s Uredbom (EU) 2024/1689 o umjetnoj inteligenciji. Posebna pozornost posvećena je pitanjima automatiziranog i poluautomatiziranog odlučivanja, zahtjevima transparentnosti i objašnjivosti algoritamskih sustava te ulozi ljudskog nadzora u zaštiti temeljnih procesnih jamstava.
Predloženi i realizirani istraživački boravak u potpunosti je usklađen s radnim planom projekta IPIE, osobito s Fazom 1 i Fazom 2 provedbe projekta, kao i s prvim radnim paketom provedbe istraživanja. Istraživački boravak bio je predviđen projektnim nacrtima, kao takav je usvojen u okviru projekta te su za njegovu provedbu bila osigurana financijska sredstva u sklopu IPIE projekta.
Predmetna aktivnost ujedno je u potpunosti usklađena sa Strategijom znanstveno-istraživačke djelatnosti Pravnog fakulteta u Osijeku (PRAVOS) za razdoblje 2025.–2030., osobito u dijelu koji se odnosi na poticanje međunarodne mobilnosti, razvoj znanstvenih kompetencija mladih istraživača i jačanje međunarodne vidljivosti znanstvenog rada. Istraživački boravak izravno doprinosi glavnim ciljevima projekta, prvenstveno znanstvenom i stručnom razvoju mladih istraživača i znanstvenika uključenih u projekt, kao i strateškim ciljevima jačanja interdisciplinarnosti znanstvenog rada, osobito kroz povezivanje kaznenog procesnog prava, prava Europske unije i regulacije umjetne inteligencije.
