Interni znanstveno – istraživački projekti

Analysis of food insecurity and practicing the right to food across Croatia

Voditelj projekta: prof. dr. sc. Rajko Odobaša

Članovi/ice projektnog tima: izv. prof. dr. sc. Jelena Legčević, izv. prof. dr. sc. Katarina Marošević

Sažetak: Ljudi žive u prehrambenoj nesigurnosti kada im je „pristup dovoljnoj količini prehrambeno sigurne i nutritivno kvalitetne hrane financijski nesiguran ili prostorno ograničen/nedostupan te kad nemaju mogućnost pribavljanja hrane na društveno prihvatljiv način (u trgovinama i na drugim mjestima na kojima se hrana kupuje za novac, a ne u socijalnim kuhinjama i socijalnim trgovinama). Živjeti u prehrambenoj nesigurnosti ne znači nužno biti pothranjen ili gladan. U svijetu danas oko 2 milijarde ljudi ima iskustvo života u uvjetima umjerene ili teške prehrambene nesigurnosti.

Predloženi projekt ima za cilj utvrditi: 1) udio stanovništva u Hrvatskoj, posebno u istočnoj, koji trpi od prehrambene nesigurnosti s posebnim naglaskom na studente i osobe starije životne dobi; 2) definirati čimbenike rizika (npr. političke, ekonomske, prehrambene, socijalne) za prehrambenu nesigurnost; 3) utvrditi posljedice prehrambene nesigurnosti (npr. ekonomske, socijalne, zdravstvene, prehrambene) na kvalitetu života pojedinca/kućanstva; 4) utjecaj epidemije COVIDA-19 na prevalenciju prehrambene nesigurnosti; 5) analizirati ulogu „prehrambenog milosrđa/dobrotvorstva“ (food charity) na prehrambenu nesigurnost; 6) dati prijedlog mjera (ekonomskih, socijalnih, prehrambenih) za smanjenje prevalencije i prevenciju prehrambene nesigurnosti.

Legal protection of family and vulnerable groups of society

Voditeljica projekta: prof. dr. sc. Branka Rešetar

Članovi/ice projektnog tima: izv. prof. dr. sc. Nataša Lucić, Matko Guštin, asistent, Daniel Rupić, doktorand, Maja Anić, doktorandica, Domagoj Rožac, doktorand

Sažetak: Obitelj i obiteljski odnosi uživaju posebnu zakonsku zaštitu. Specifična obilježja obiteljskog života u pravnom i sociološkom smislu, njihova suvremena dinamika i razvoj, čine pravno uređenje osobnih i imovinskih odnosa u obitelji vrlo izazovnim pravnim područjem, koje zahtjeva znanstveno – istraživačku pažnju usmjerenu produbljenom analiziranju postojećih i predlaganju novih rješenja u tom području.

Isto tako, određene skupine ljudi zahtijevaju posebnu zaštitu s obzirom na njihovu ranjivost. U svim društvima djeca doživljavaju nasilje i zlostavljanje svakog dana ili su u riziku od određenih vrsta nasilja. Ranjivost i rizik od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja često su povezani s poteškoćama u razvoju, životom u institucijama ili u obiteljima s problemima. Drugu grupu ranjivih osoba čine osobe s invaliditetom koje su u većem riziku od nasilja u odnosu na zdrave osobe. Treća grupa osoba koje su posebno ranjive su žene. Nasilje nad ženama podrazumijeva oblike nasilja kojima su žene izložene samo zato što su žene i zbog toga su mnogo češće žrtve u odnosu na muškarce. (Obiteljsko) nasilje protiv djece, osoba s invaliditetom i žena ima negativne posljedice ne samo u odnosu na njih pojedinačno, već se negativno odražava na njihove obitelji, zajednicu u kojoj žive kao i društvo općenito.

Istraživanje će biti usmjereno na opisana područja u nacionalnom, komparativnom, regionalnom (europskom) i međunarodnom kontekstu.

Labour law and the challenges of the 21st century; transformation, humanization, discrimination and equality

Voditelj: prof. dr. sc. Mario Vinković

Članovi/ice projektnog tima: izv. prof. dr. sc. Helga Špadina, doc. dr. sc. Anton Petričević, Tena Konjević, asistentica, prof. dr. sc. Sanja Špoljar Vržina, dr. sc. Dragana Bjelić Gaćeša, Sanja Bježančević, doktorandica i Sanja Mišević, doktorandica

Sažetak: Radno pravo u 21. stoljeću suočeno je s izazovima primjene modernih tehnologija, segmentacije rada, atipičnih oblika zapošljavanja i sveprisutne transformacije radnih odnosa. Međutim, radno je pravo u uvjetima globalnih demokratskih procesa i slobodne trgovine više no ikad suočeno s pitanjima slobode, dostojanstva, poštivanja ljudskih prava, distributivne pravde (Guy Davidov, 2018.), različitih struktura i pravnih konstrukata eksploatacije (Jonathan Wolff, Virginia Mantouvalou, 2018.), diskriminacije, ali i s problemima njegove socijalno-inkluzivne funkcije (Einat Albin, 2018.). U navedenim uvjetima globalne transformacije, posljednjih mjeseci uvjetovane i pandemijom korona virusom Covid 19, projekt ima za cilj istražiti različite oblike, motrišta i posljedice prethodno apostrofiranih pitanja.

Projekt će analizirati primjenjivost koncepta ravnomjerne distribucije privatnih i profesionalnih obveza u svjetlu nove Direktive o ravnoteži između privatnog i profesionalnog života. Pored toga, neće biti zanemarena različita motrišta jednakosti i zabrane diskriminacije u procesu rada (spol, dob, invaliditet, seksualna orijentacija, etnicitet, vjera ili uvjerenje i dr.), humanizacije radnog odnosa u uvjetima primjene novih tehnologija i transformacije radnih odnosa (zaštita dostojanstva i privatnosti, digitalni radnici i radnici na digitalnim platformama, produktivnost i zadovoljstvo, socijalna dimenzija ESG faktora i dr.), ali ni brojni zabrinjavajući slučajevi neslobodnih oblika rada koje bilježe i ekonomski najrazvijenije države Europske unije.

Legal certainty, rule of law and effective legal protection in commercial, insolvency, civil and administrative proceedings as a requirement for stable development of the economy and society

Voditeljica: prof. dr. sc. Dubravka Akšamović

Članovi/ice projektnog tima: izv. prof. dr. sc. Zvonimir Jelinić, doc. dr. sc. Lidija Šimunović

Sažetak: Stabilan i kvalitetan zakonodavni okvir te učinkovito i pravovremeno rješavanje sudskih postupaka su conditio sine qua non kontinuiranog gospodarskog i društvenog razvoja. Sve gospodarski najrazvijenije države i zakonodavstva u Europi i svijetu svoj gospodarski, ali time uvjetovan i društveni razvoj, duguju upravo stabilnom gospodarskom okruženju, promišljenim zakonodavnim intervencijama i brzom i učinkovitom pravosuđu.

U Hrvatskoj su neprijeporno vidljivi i napori i pomaci u smjeru izgradnje društva koje počiva na načelu vladavine prava. Međutim, još smo uvijek daleko od političkih, gospodarskih i inih ideala kojima težimo.

Zakoni se nerijetko mijenjaju ad hoc i bez jasne vizije i dugoročno sagledanih posljedica, sudski sporovi i dalje traju neopravdano dugo, javna percepcija o učinkovitosti pravosuđa je iznimno loša. Sve navedeno se negativno odražava na gospodarsko poslovanje, investicijsku klimu, opću percepciju Hrvatske kao poželjne destinacije za domaća i inozemna ulaganja, pa čak i u onim segmentima pravnog i gospodarskog uređenja u kojima dosežemo europske prosjeke.

Slijedom navedenog, u okviru ovog projekta će se pristupiti kritičkoj i komparativnoj analizi pravnih propisa, novih, ali i postojećih zakonskih rješenja iz domene gospodarskog poslovanja  (trgovačkog prava, prava društava, insolvencijskog prava, prava tržišnog natjecanja itd.) s ciljem identificiranja akutnih gospodarskih problema koji  usporavaju ili priječe dinamičniji gospodarski rast i razvoj.

Analizirat će se trendovi i relevantna praksa trgovačkih, građanskih i upravnih sudova u sporovima koji  imaju posredan ili neposredan utjecaj na gospodarsko poslovanje, a kako bi se de lege ferenda ponudile smjernice za unapređenje hrvatskog pravnog okvira za rješavanje (gospodarskih) sporova.

U okviru ovog projekta posebna će se pozornost posvetiti inovativnim modelima pravnog obrazovanja, suradnji gospodarstva i znanosti i inkluziji etičkih standarda u svakodnevnu obrazovnu praksu s ciljem obrazovanja nove generacije pravnika koji će biti u stanju iznjedriti nužne promjene i voditi Hrvatsku u pravcu demokratski i ekonomski prosperitetne države.

Challenges and threats of modern transport and new legal solutions

Voditeljica: izv. prof. dr. sc. Biljana Činčurak Erceg

Članica projektnog tima: prof. dr. sc. Aleksandra Vasilj

Sažetak: Danas promet karakterizira veliki broj vozila, posebno u urbanim područjima koja osim što stvaraju veliku prometnu gužvu iznimno štetno utječu i na okoliš. Podaci govore i o pogoršanju sigurnosti prometa na cestama. Problemi zaštite prava putnika, problemi prijevoza i zaštite osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti također su prisutni. Suvremeni promet karakterizira i pojava novih oblika prijevoza, autonomnih vozila, električnih vozila i ostalih suvremenih oblika prometa za koje pravna regulativa uglavnom nije u cijelosti donesena. Još postoje otvorena pitanja, praktični problemi i pravne praznine. Štetan utjecaj prometa na okoliš jedan je od najvećih izazova i problema. Međutim, suvremeni promet uz odgovarajuće mjere i programe može biti i održiv.

Sva ova pitanja traže i odgovarajuću pravnu regulativu  odnosno izmjene postojećih i donošenje novih propisa, a koji su u vezi s razvojem suvremenog prometa.

 

Implementation of EU Law in Croatian Legal System

Voditeljica: izv. prof. dr. sc. Dunja Duić

Član radnog tima: izv. prof. dr. sc. Tunjica Petrašević, Marijo Rošić, doktorand

Sažetak: Pod pojmom implementacija ”europskog prava” misli se na implementaciju prava Vijeća Europe i prava Europske unije te sudske prakse Europskog suda za ljudska prava i Suda EU. Ulaskom u članstvo u Europskoj uniji, Republika Hrvatska se obvezala poštivati i primjenjivati pravo EU koje je definirano kako samim osnivačkim ugovorima (Ugvorom o Europskoj uniji (UEU) i Ugovorom o funkcioniranju EU (UFEU)) tako i praksom Suda EU. U okviru ovog projekta istražuju se pravni problemi s kojima se Republika Hrvatska susreće prilikom implementacije i primjene prava Unije nakon što je postala punopravna članica EU. Također, RH kao članica Vijeća Europe obvezna je postupati u skladu s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava (EKLJP). Sukladno tome u okviru projekta istražuje se i učinak prakse Europskog suda za ljudska prava u hrvatskom pravnom poretku. Konačno, odnos dva suda (Suda EU i ESZLJ) nameće se kao tematika za istraživanje kojom se zaokružuje istraživačka nit ovog projekta.

Civil Law and Civil Procedural Law – current state and future tendencies

Voditeljica: izv. prof. dr. sc. Dubravka Klasiček

Članovi/ice projektnog tima: izv. prof. dr. sc. Katarina Knol Radoja, izv. prof. dr. sc. Davorin Pichler, Tomislav Nedić, asistent

Sažetak: Članovi će se baviti analizom odabranih tradicionalnih i novih instituta građanskog i građanskog procesnog prava u RH i u odabranim pravnim sustavima: istraživati će njihov nastanak, smisao, načine na koje funkcioniraju te probleme na koje subjekti prava nailaze u primjeni ovih instituta. Razlog zbog kojeg će članovi projekta usmjeravati svoje istraživanje i na pojedine institute ove grane prava koji još nisu regulirani zakonodavstvom RH, ali postoje u drugim državama, je njihovo moguće uvođenje u pravni sustav RH.

Osim što će se baviti problematikom građanskog i građanskog procesnog prava de lege lata, članovi će se baviti i različitim načinima na koje razvoj tehnologije, ljudske svijesti i društva općenito, u 21. stoljeću, utječe na tradicionalne institute ove grane prava. U ovu svrhu članovi tima će odabrane institute građanskog i građanskog procesnog prava uspoređivati sa jednakim ili sličnim institutima pojedinih drugih pravnih sustava, poglavito s onima koji su u bliskoj budućnosti doživjeli promjene u smislu modernizacije i usklađivanja ovih instituta s potrebama suvremenog života.

Transition from Institutional to Community Care for People with Disabilities and Other Groups of Clients

Voditelj: Petar Šajfar, mag.act.soc., asistent

Članica projektnog tima: Gordana Horvat, mag.act.soc., asistentica

Sažetak: Unatoč važnosti institucionalne skrbi, utvrđeno je da takav oblik, za različite korisničke skupine ipak donosi brojne manjkavosti te u konačnici vodi socijalnoj isključenosti. Kao odgovor, u drugoj polovici 20. stoljeća započinje proces deinstitucionalizacije. Navedeni proces ima različite dimenzije i uvelike se razlikuje među pojedinim zemljama. U suštini podrazumijeva promjenu položaja korisnika i pružatelja usluga, izlazak korisnika iz institucionalne skrbi, razvoj različitih oblika podrške u zajednici (npr. kroz organizirano stanovanje, udomiteljstvo…) te transformaciju postojećih institucionalnih oblika skrbi. Navedeni proces jedan je od prioritetnih područja djelovanja u mnogim državama pa tako i Hrvatskoj. Socijalni rad kao struka, ali i znanstvena disciplina svoju ulogu ostvaruje na različitim razinama kroz zagovaranje (ljudskih prava i primjenu etičkih principa socijalnog rada), razvoj adekvatnih programa i usluga te direktni rad s korisnicima. Istraživanje svih navedenih aspekata predstavlja izrazito važan doprinos daljnjem oblikovanju procesa. Pri tome se poseban naglasak stavlja na, često zanemarenu, perspektivu korisnika.

Development of a community model to support and assist families, people at risk and vulnerable groups in society

Voditeljica: Gordana Horvat, mag.act.soc., asistentica

Članica projektnog tima: dr. sc. Dinka Caha, asistent

Sažetak: Iz perspektive socijalnog rada u fokusu je kako ljudi žive i koji su im resursi na raspolaganju uključujući i društvo. Za znanost i praksu socijalnog rada važno je shvatiti stvarnost onakvom kakvu je doživljavaju korisnici, ali i stvarnost koju je moguće mijenjati. Tranzicijskim promjenama u društvu trebamo pristupiti proučavanjem novih pristupa i metoda prateći razvoj novih poteškoća s kojima se korisnici susreću. Razvoj modela govori nam kako raditi s ljudima, dok su dosadašnja istraživanja usmjerena na uzrok problema i pomoć. Za struku socijalnog rada važno je spoznati što se može napraviti za ljude, kako ih društveno povezati koristeći njemu razumljiv jezik i čineći poveznicu s obitelji, rodbinom, institucijama i resursima u zajednici. Cilj je stvaranje novih modela za značajne promjene i poboljšanja u društvenom životu ljudi te je socijalni rad potrebno usmjeriti na dijalog, razumijevanje i tumačenje, a ne samo na zakonodavstvo i autoritet što ga razlikuje od ostalih znanosti.

Contemporary Tendencies in the Development of Croatian Civil Justice

Voditeljica: izv. prof. dr. sc. Paula Poretti

Članica projektnog tima: izv. prof. dr. sc. Katarina Knol Radoja

Sažetak: Istraživanje je usmjereno na razvoj suvremenog hrvatskog građanskog pravosuđenja, a s obzirom na  trendove koji se pojavljuju pred hrvatskim i “europskim sudovima“ (SPEU, ESLJP).

Dosege u pogledu ograničenja pojedinih temeljnih procesnih prava pojedinaca i skupina čija su prava ugrožena ili povrijeđena bilo pojedinim propisima ili odlukama pojedinih tijela; modernizaciju i digitalizaciju unutar nacionalnih pravnih sustava; obvezu prethodnog rješavanja spora mirnim putem; prava ”slabije strane” u sudskom postupku (prije svega osoba s invaliditetom, djece, potrošača, ovršenika i sl. ).

Usporedit će se razina pravne zaštite koja se osigurava u hrvatskom pravnom sustavu u odnosu na razinu koju predviđaju instrumenti EU. Uz analizu hrvatskih propisa, istraživanje će obuhvatiti relevantnu sudsku praksu hrvatskih sudova kao i praksu SPEU i ESLJP. Prikupljanjem sudske prakse pokušat će se najprije analizirati tehnika postupanja suda u određenim postupcima zatim odstupanja od određenih modaliteta i opravdanost takvog postupanja. Na temelju prikupljenih informacija nastojat će se procijeniti utjecaj procesa poput globalne digitalizacije u pristupu pravosuđu i primjenu GDPR–a u sudskom/izvansudskom postupku na zatečenu praksu postupanja sudova i drugih pravozaštitnih tijela.

Strengthening capacities for positive individual and community development

Voditeljica: dr. sc. Dinka Caha, asistent

Član projektnog tima: Petar Šajfar, mag.act.soc., asistent

Sažetak: Razumijevanje lokalno specifičnih kapaciteta, potreba i problema nužno je za planiranje znanstveno utemeljenih politika i programa kojima se postižu pozitivni i vidljivi efekti na populacijskoj razini. Znanstveno i na dokazima utemeljeni programi sadrže komponente koje dugoročno jačaju kapacitete za zdrav razvoj te doprinose razvoju zajednica. Projektom će se utvrditi na koji način komponente postojećih oblika podrške i politika doprinose pozitivnom razvoju te će se istražiti karakteristike koje oblikuju zdravlje i doprinose kvaliteti života. Svrha projekta je pružiti podatke koji će omogućiti planiranje kvalitetnih usluga, programa, strategija i politika. Posebno je usmjeren na osobe koje žive u nepovoljnim životnim okolnostima, kojima nisu jednako dostupne usluge te skupine koje su u riziku za razvoj mentalnih, emocionalnih i bihevioralnih problema kao što su nezaposlene osobe, korisnici sustava socijalne skrbi.

The Impact of European Administrative Procedural Law on National Administrative Procedures

Voditeljica: doc. dr. sc. Ana Đanić Čeko

Član projektnog tima: prof. dr. sc. Boris Ljubanović

Sažetak: U projektu će se istraživati odabrana znanstvena tematika temeljem normativne analize hrvatskog pravnog okvira općih i posebnih upravnih postupanja i odabranih sustava država članica. Komparativnom metodom ukazat će se na sličnosti i razlike u zakonskim rješenjima i postupovnim institutima unutar upravnog postupka te usporediti sa prijedlogom Resolution of 9 June 2016 for an Open, Efficient and Independent European Union Administration (2016/2610(RSP)) with Proposal for Regulation of the EP and of the Council (dalje: EU ZUP). Cilj je istaknuti usklađenost hrvatskog upravnog postupanja sa EU ZUP-om. Poseban naglasak stavit će se na mehanizme pravne zaštite, pitanje opravdanosti dvostupnjevitog odlučivanja u upravnom postupku i specifičnosti u sustavu pravnih lijekova. Postavlja se pitanje opravdanosti kodificiranih procesnih pravila na razini odabranih država članica u odnosu na potrebu kodifikacije europskih upravnih postupka i utjecaja na nacionalne pravne sustave. Nadalje, ističu se brojni nedostaci i nedoumice u pogledu nepostojanja ujednačenih procesnih pravila upravnog postupanja te otvorena pitanja složenih upravnih postupaka na razini EU.

Human Resource Development within Public Administration

Voditeljica: prof. dr. sc. Nihada Mujić Mehičić

Članica projektnog tima: izv. prof. dr. sc. Martina Mikrut Nađsombat

Sažetak: Predmet projektnog istraživanja je uloga upravljanja ljudskim resursima u djelovanju javne uprave. Na temelju analize postojećeg stanja u upravljanju i razvoju ljudskim potencijalima u javnoj upravi Republike Hrvatske, s naglaskom na razvoj uloge i odgovornosti menadžera javne uprave u razvoju tima zaposlenih, razvijati strategiju jačanja individualnih i organizacijskih performansi. Profesionalno osposobljavanje zaposlenih pretpostavlja efikasan menadžment koji balansira između davanja naloga, odnosno razvijanja individualnih kompetencija i davanja podrške, odnosno razvijanja privrženosti poslu, koje zajedno čine odgovornost prema poslu. U cijelom procesu važan je kontekst digitalizacije javne uprave, kao i komunikacijska dimenzija upravljanja. Ljudski resursi javne uprave osnova su ne samo djelotvornosti javne uprave, već i kreiranja identiteta i imidža javne uprave kao važne dimenzije identiteta i imidža promatrane ustrojstvene jedinice te geografske jedinice kojoj ustrojstvene jedinice pripadaju (nacionalna percepcija, percepcija županije, grada….). Obzirom da se projekt odnosi na period od 2020. do 2025., neizbježno je promatrati i kontekst krize u upravljanju ljudskim potencijalima u javnoj upravi.

Media and Communication Research

Voditeljica: izv. prof. dr. sc. Martina Mikrut Nađsombat

Članica projektnog tima: prof. dr. sc. Nihada Mujić Mehičić

Sažetak: Uloga medija mijenja se iz dana u dana: digitalizacija, cross-usage, nove mogućnosti, nove navike, nove uloge medija. Kako bi optimizirali komunikaciju (posebice kada govorimo o masovnoj komunikaciji) potrebno je prvo razumjeti medijsku industriju, zatim optimizirati medijske kanale. Pretpostavka navedenog je istraživanje korištenja i preferencija vezano za vrstu poruke, kanala, alata, ovisno o kontekstu, generaciji. Testiranje različitih kombinatorika kvantitativne i kvalitativne metodologije u društvenim istraživanjima s naglaskom na metode prikupljanja podataka u digitalnom okruženju dodatno će omogućiti optimizaciju metoda prikupljanja podataka, posebice važnom u kontekstu krize. Svaka se organizacija iz različitih razloga može naći u krizi, a krizno komuniciranje može biti ključna karika u procesu nošenja s krizom. Krizno komuniciranje smatra se jednim od najvažnijih područja unutar odnosa s javnošću gdje mediji također igraju važnu ulogu.

Theoretical and analytical framework of regional development of the Republic of Croatia

Voditeljica: izv. prof. dr. sc. Katarina Marošević

Članovi/ice projektnog tima: prof. dr. sc. Rajko Odobaša, izv. prof. dr. sc. Jelena Legčević

Sažetak: Kako su istraživanja nacionalnih gospodarstava u suvremenom kontekstu u odnosu na ranija razdoblja uglavnom proširena na regionalni kontekst ili čak u potpunosti zamijenjena istraživanjima na regionalnoj razini, nužno je detaljno obrađivati teorijska i empirijska saznanja i mjerenja ostvarenog regionalnog razvoja. Pri tomu je potrebno istaknuti međusobnu korelaciju i utjecaj koji regionalni razvoj može manifestirati na životnom standardu određenog područja. Kako je u kontekstu Republike Hrvatske, istočna Hrvatska tj. županije istočne Hrvatske (prema službenim mjerenjima, primjerice Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije; prema Hrvatskoj Gospodarskoj Komori i dr.) među najnerazvijenijima, ali i de facto najnerazvijenije, nužno je detaljnim uvidom u dosadašnja ekonomska kretanja, kao i potencijalnim projekcijama, odgovoriti i upozoriti na daljnja ekonomska kretanja, kao i poželjna ekonomska ponašanja, u smislu svojevrsnih preporuka.

New Challenges in Public Services’ Development at Local and Regional Development 

Voditelj: prof. dr. sc. Boris Bakota

Članice radnog tima: doc. dr. sc. Jelena Dujmović Bocka, Danijela Romić, doktorandica

Sažetak: Javne službe jedna su od triju dijelova suvremene javne uprave. Javne se službe razlikuju po vrstama djelatnosti, subjektima koji te djelatnosti obavljaju i po modalitetima obavljanja. Obavljaju se na središnjoj državnoj razini, ali na lokalnoj i regionalnoj. Spektar djelatnosti koje se u različitim upravnim sustavima svrstavaju u kategoriju javnih službi vrlo je širok i obuhvaća vrlo različite djelatnosti. Neka djelatnost ne postaje javna služba zbog svoje posebne prirode, već zbog društvenog shvaćanja o njezinoj velikoj važnosti za nesmetano funkcioniranje društva i ostvarenje temeljnih društvenih vrijednosti, pa samim time nije moguće utvrditi konačnu listu svih javnih službi.

Preobrazba javnih službi u službe od općega interesa česta je u suvremenim europskim upravnim sustavima. Proces je to koji utječe na život i standard građana, načine i sustav financiranja javnih potreba, pravnu regulaciju i druga pitanja.

Projekt će se fokusirati na nove trendove i razvoj javnih službi na lokalnoj i regionalnoj razini u 21. stoljeću.

Development of the Croatian private law tradition in the context of its integration into the European legal culture

Voditeljica: izv. prof. dr. sc. Nikol Žiha

Članovi/ice projektnog tima: prof. dr. sc. Miro Gardaš, izv. prof. dr. sc. Višnja Lachner, doc. dr. sc. Jelena Kasap, doc. dr. sc. Marko Sukačić

Sažetak: Kako je za dublje razumijevanje suvremenih pravnih sustava nužno poznavanje njihove tradicijske osnove, ovaj projekt ima za cilj istražiti razvoj pojedinih privatnopravnih instituta od njihovih začetaka preko recepcije u hrvatski i komparativne kontinentalnoeuropske pravne sustave radi problematiziranja pozitivnopravnih rješenja u hrvatskom zakonodavstvu i predlaganja efikasnih promjena u zakonodavstvu i/ili praksi.

Artificial intelligence and criminal law

Voditelj: izv. prof. dr. sc. Igor Vuletić

Članovi/ice projektnog tima: izv. prof. dr. sc. Ante Novokmet, izv. prof. dr. sc. Tunjica Petrašević, izv. prof. dr. sc. Barbara Herceg Pakšić, doc. dr. sc. Zvonimir Tomičić

Sažetak: Razvoj umjetne inteligencije je rastući trend suvremenog življenja, zahvaljujući kojem se otvaraju mnogobrojne prilike za podizanje kvalitete života u različitim aspektima. S druge strane, ovaj trend otvara i određene pravne probleme, koji se očituju i kroz brzu afirmaciju nove grane prava – prava robotike – u nekim zemljama. Također, sadržaji iz prava robotike predmetom su sve opsežnijih znanstvenih studija u poredbenoj literaturi, zakonodavstvu i sudskoj praksi. Cilj ovog projekta je istražiti područja u kojima se umjetna inteligencija i kazneno pravo (u širem smislu) susreću, bilo kroz područja suradnje u svrhe probitaka kaznenog progona, bilo u smislu kolizije zbog počinjenja određenih kaznenih djela od strane izvora umjetne inteligencije.

Legal culture

Voditelj: izv. prof. dr. sc. Josip Berdica

Član projektnog tima: Toni Pranić, mag. soc., predavač

Sažetak: Cilj je našeg istraživanja uočiti, istražiti i kritički evaluirati stavove, vrijednosti i mišljenja koji postoje u društvu u odnosu na pravo i pravni sustav. Sadržajno naše interdisciplinarno istraživanje uključuje odnos između vanjske i unutarnje pravne kulture, percepciju prava, pravnih profesionalaca i institucija, (ne)adekvatno pravničko obrazovanje i vrijednosti, zatim probleme poštivanja i vladavine prava, probleme klasne strukture prava te, u konačnici, humanističkog pristupa pravu i pravničkoj profesiji (pravo u književnosti i na filmu, etika i pravo i sl.).

German Language and Culture in the City of Osijek through History – A Legal and Linguistic Aspect   

Voditeljica: izv. prof. dr. sc. Ljubica Kordić

Članovi/ice projektnog tima: prof. dr. sc. Miro Gardaš, izv. prof. dr. sc. Višnja Lachner, doc. dr. sc. Dubravka Papa, Željko Rišner, prof., viši predavač, Vesna Širić, prof., viša predavačica, Zoran Vladović, prof., viši predavač

Sažetak: Višejezičnost čini dio identiteta grada Osijeka koji se gradio tijekom povijesti u različitim pravnim i političkim sustavima. Njemački jezik i kultura te utjecaj Nijemaca  i Austrijanaca na sve aspekte života u gradu nedovoljno su istraženi. Ovaj interdisciplinarni projekt s pravno-povijesnog i lingvističkog aspekta istražuje položaj njemačkog jezika u školstvu i javnom životu grada  te doprinos Osječana njemačkoga i austrijskog podrijetla razvoju sudstva i odvjetništva, gospodarstva i kulture općenito. U projektnim aktivnostima sudjeluju  uz profesore stranih jezika i kineziologije te Katedre za pravnu povijest i studenti Integriranog i Stručnog studija. U radionicama i znanstvenim skupovima u sklopu projekta sudjelovat će predstavnici osječkih manjinskih udruga Nijemaca i Austrijanaca, Židovske općine i zainteresirani dionici iz lokalne zajednice. Istraživači će izlagati na temu projekta na međunarodnim znanstvenim skupovima i objavljivati radove u indeksiranim časopisima i međunarodnim publikacijama.  Interdisciplinarni pristup, suvremena metodologija te uključivanje studenata i predstavnika manjinskih zajednica čine ovaj projekt inovativnim i usklađenim sa strategijom fakulteta.

Fiscal policy and development of the public finance system

Voditeljica: izv. prof. dr. sc. Emina Jerković

Članovi/ice projektnog tima: prof. dr. sc. Renata Perić, doc. dr. sc. Hrvoje Serdarušić

Sažetak: Područje financiranja javnih potreba jedno je od najdinamičnijih u našem društvu. Radi se o izuzetno dinamičnom području, izloženom stalnim promjenama, koje se javljaju bilo u obliku manjih, ali stalnih izmjena sustava javnih prihoda i rashoda, bilo kao rjeđi, ali obuhvatniji reformski zahvati, usmjereni na artikuliranje i normativno reguliranje većih cjelina u sustavu, ili čak sustava samog. Ovako ukratko opisane, promjene su uglavnom posljedica novih (ili revitalizacije prijašnjih) ideja koje se u vezi s koncepcijama financiranja javnog sektora javljaju na europskoj ili globalnoj razini. Međutim, i jednako važno, stalna kretanja i traženje novih, boljih rješenja posljedica su i unutrašnjih imperativa. Rješenje financiranja državnih potreba nije nikada jednostavan zadatak, bez obzira o kojoj se zemlji radilo. U vezi s njegovim rješavanjem, treba biti ukazano na barem dvije karakteristike: na izuzetnu složenost i stalnu prisutnost problema. U svijetu koji se ne samo neprestano nego i brzo mijenja, pitanje financiranja javnih potreba stalno je otvoreno. Drugo,  zbog pojave uvijek novih dimenzija problema, zbog potrebe novih odgovora na nova pitanja, i zbog uvijek novih ideja i koncepcija ustroja različitih dijelova ovog sustava, potreba za stalnim obrazovanjem na ovom području postoji već dulje vrijeme.

Electoral legislation reform and comparative electoral systems

Voditelj: doc. dr. sc. Mato Palić

Član projektnog tima: Ivica Pavić, predavač

Sažetak: Projekt ˝Reforma izbornog zakonodavstva i komparativni izborni sustavi˝ se bavi istraživanjem postojećeg izbornog sustava za izbore zastupnika u Hrvatski sabor kao i prikazom pojedinih komparativnih modela načina izbora zastupnika u parlament u državama koje su komparabilne s Republikom Hrvatskom u političkom, sociološkom, kulturološkom i drugim aspektima. U projektu je težište na istraživanju različitih učinaka primjene postojećeg izbornog sustava za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Oni se odnose na ključne elemente izbornog sustava – izborne jedinice, metodu preračunavanja glasova, izborni prag i dr. Osim navedenoga, posebna pozornost se posvećuje primjeni ustavnih načela i međunarodnih standarda koji se odnose na biračko pravo.

Contemporary Issues and Problems to the Protection and Promotion of Human Rights

Voditeljica: prof. dr. sc. Mira Lulić

Članovi/ice projektnog tima: prof. dr. sc. Mirela Župan, prof. dr. sc. Anita Blagojević, izv. prof. dr. sc. Ivana Tucak, izv. prof. dr. sc. Helga Špadina, doc. dr. sc. Davor Muhvić,  doc. dr. sc. Predrag Zima, dr. sc. Martina Drventić Barišin, poslijedoktorand, Mario Oreški, doktorand, Jasminka Đojinčević, doktorandica, prof. dr. sc. Ivana Barković Bojanić, dr. sc. Ivana Rešetar Čulo, mr. sc. Lora Vidović, Sanda Pašuld

Sažetak: Srž znanstveno-istraživačkog rada na ovom Projektu vezan je uz istraživanje problematike promoviranja kao i suzbijanja i sprječavanja kršenja ljudskih prava, u prvom redu, u Republici Hrvatskoj, ali i šire. Članovi projektnog tima visoko su referentni za ovu problematiku jer se dugo godina znanstveno bave ovom problematikom i prepoznati su kao takvi u hrvatskoj akademskoj zajednici. Naime, problemima promocije i zaštite ljudskih prava čitav se niz znanstvenika na Fakultetu sustavno i visoko kvalitetno bavi dugi niz godina, tako da danas možemo reći da  imamo respektabilnu i kompaktnu ekipu znanstvenika koja se i na individualnoj i na grupnoj razini bavi aktualnim i društveno relevantnim istraživačkim područjem zaštite ljudskih prava. Njihova referentnost za ljudska prava potvrđuje kompetentnost za znanstvena istraživanja kompleksnih društvenih fenomena vezanih uz temu ljudskih prava. Također, dio istraživača dugogodišnji su nastavnici i na PSS-u Ljudska prava čime se, opet, na novoj razini povezuju u petogodišnjem periodu i u znanstveno-istraživačkom smislu.

Teme su, općenito, vezane uz individualna i grupna ljudska prava. No, predviđena su i istraživanja (usko) specijaliziranih ljudskopravaških tema kao što su problematika: prava žena, prava djece, prava osoba s invaliditetom, prava starijih osoba; prava manjina; kulture i kulturnih prava; medijskih prava i sloboda; siromaštva i ljudskih prava; seksualnih i reproduktivnih prava, trgovine ljudima, diskriminacije; businessa i ljudskih prava, problematika nasilja, prava na privatnost, prava na zdrav okoliš itd. Nadalje, posebna pažnja posvetila bi se problemima istraživanja migranata i migracija, izbjegličkog i migracijskog prava, prava azila, prava radnika migranata posebno migracije uslijed klimatskih promjena, ali i migracija u kontekstu pandemije korona virusa itd. U žiži interesa ove projektne grupe bit će, dodatno i posebno, i aktualni ljudskopravaški problemi vezani uz pandemiju korona virusa općenito u kontekstu ograničenja ljudskih prava, ali i aktualna problematika i pitanja vezana uz prava pacijenata. Konačno, istražuje se i istraživala bi se i problematika ljudskih prava i bioetike.

Projektni prijedlog jednako je važan i na individualnoj razini istraživača koji na njemu sudjeluju, ali bio bi od važnosti i za kolektiv. Znanstveni radovi i monografije koje bi nastale u okviru ovog Projekta osigurali bi trajnu vidljivost istraživača, Projekta, PSS-a Ljudska prava, ali i Pravnog fakulteta Osijek kao i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Method oriented supervision for experts in the field of work with children and families at risk

Voditeljica: Anita Barišić, univ.spec.act.soc., asistentica

Članica projektnog tima: prof. dr. sc. Marina Ajduković, mentorica

Sažetak: Zaštita dobrobiti djece je jedan od najsloženijih i najzahtjevnijih poslova u (psiho)socijalnom radu s ljudima (Brittain, 2009.). U radu s obiteljima u riziku, supervizija je jedan od ključnih načina da stručnjaci imaju vremena i sposobnosti da promatraju svoju praksu, identificiraju se, raspravljaju i nauče iz pogrešaka (Beddoe, 2016.). U vrijeme redukcije financijskih troškova, metodska supervizija (online metodska supervizija) je ekonomičan model za sustav, u kojem stručnjaci mogu stručno usavršavati svoje kompetencije i dobiti podršku.

U kontekstu ovog istraživanja metodska supervizija stavlja naglasak na edukativnu komponentu, strukturu rada na slučaju i fazu profesionalnog razvoja stručnjaka (Ajduković, 2019.). Struktura rada na slučaju obuhvaća ključne oblike djelovanja u području skrbi za djecu kao aktualne procjene potencijalnih opasnosti, sigurnosti, čimbenika rizika i zaštite djeteta, nejasnoće i sljedeće korake postupanja. Kroz ovakvu strukturu, stručnjaci dobivaju podršku, strukturu i dijeljenje odgovornosti (Ajduković  i Kožljan, 2020.). Istraživanjem djelotvornosti  modela metodske supervizije, stvaramo temelje za standardiziranje ovog modela supervizije u svakodnevnu praksu stručnjaka koji rade s djecom i obiteljima, s krajnjim ciljem da se upravo metodska supervizija definira kao sredstvo profesionalne intervencije za rješavanje socijalnih problema na široj društvenoj razini.

The role of social work in various institutional and non-institutional forms of care for the elderly

Voditeljica: Suzana Tomašević, mag. act.,soc., asistentica

Članica projektnog tima: Gordana Horvat, mag.act.soc., asistentica

Sažetak: Proces demografskog starenja koji je zahvatio gotovo cijeli svijet, do izražaja je došao već nekoliko desetljeća i u Hrvatskoj. Skrb za najstarije članove društva predstavlja nove izazove u pogledu socijalne politike i socijalne skrbi koji trebaju biti u skladu s pravom na dostojanstven i kvalitetan život. Potreba razvoja sustava dugotrajne skrbi ima svoje temelje u samim demografskim podacima koje dobivamo analizom popisa stanovništva te je potrebno kreirati odgovore na te rezultate. U razvoju skrbi za osobe starije životne dobi potrebno je istražiti koji oblici skrbi su dostupni starijim osobama, promatrati i proučiti skrb za starije kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, analizirati sustave dugotrajne skrbi i razvijenost sustava u svijetu u kontekstu socijalnog rada. Cilj je istražiti aspekte socijalnog rada u području skrbi za starije osobe, metode rada sa starijim osobama te potrebu specijalizacije profesije socijalnog rada u pogledu skrbi za starije osobe na temelju stvarnih potreba starijih osoba.