Izabrana praksa europskih sudova

Naziv kolegija

Izabrana praksa europskih sudova

Studijski program
Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava
Semestar
I./II.
Ime nositelja kolegija
izv prof. dr. sc. Dunja Duić, doc. dr. sc. Davor Muhvić
Suradnici
Status kolegija
izborni predmet
Bodovna vrijednost i način izvođena nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenta
5
Broj sati po semestru
15
Okvirni sadržaj kolegija
Izborni kolegij «Izabrana praksa europskih sudova» daje uvid u konvencijski i komunitarni sustav zaštite ljudskih prava kao prepoznatljivih i etabliranih instrumenata zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda u okviru Vijeća Europe i Europske unije. U središtu interesa i izučavanja kolegija je rad i sudska praksa Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije – dvaju čuvara ljudskih prava Vijeća Europe i Europske unije nadležnih, svaki u svojoj domeni, za nadzor nad primjenom Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Osim detaljne analize sadržaja ovih dvaju pravnih akata (uključujući i Protokole uz Konvenciju) s posebnim naglaskom na katalog ljudskih prava i temeljnih sloboda koji se njima jamče, kolegij također komparira njihove materijalnopravne odredbe radi utvrđivanja sličnosti i razlika. Važan dio kolegija čini i razrada cjelokupnog nadzornog sustava nad primjenom Konvencije i Povelje, tj. sustava prisilnog izvršenja obveza država ugovornica, uz pomno praćenje najnovijih tendencija prilagodbe konvencijskog i komunitarnog sustava zaštite ljudskih prava sukladno suvremenim potrebama i zahtjevima međunarodne zajednice.
Tematika kolegija neizostavno ulazi i u domenu međunarodnog privatnog prava. Naime, u rješavanju međunarodno obilježene privatno pravne situacije često se ukazuje na aspekt zaštite ljudskih prava. Upravo stoga, intencija ovog kolegija je ukazati na ona područja međunarodnog privatnog i međunarodnog postupovnog prava koja sadrže legislativna rješenja te analizirati pripadajuću sudsku praksu. Nastavne cjeline koje je potrebno obraditi su:
1. Europski sud za ljudska prava
1. 1. Nadležnost, uloga i značaj
1. 2. Postupak pred sudom
1. 3. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i pripadajući Protokoli – «konvencijski sustav» i «konvencijska prava»
1. 4. Sudska praksa u sferi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda
2. Sud Europske unije
      2. 1. Nadležnost, uloga i značaj
      2. 2. Postupak pred sudom
      2. 3. Povelja o temeljnim pravima Europske unije – «komunitarni sustav» i   «komunitarna prava»
      2. 4. Sudska praksa u sferi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda
3. Ljudska prava kao komponenta prekograničnih građanskih odnosa
3.1. Međunarodni obiteljski odnosi i ljudska prava
a1. pravo na brak, učinci braka, istospolni brakovi, prekogranični odnosi roditelja i djece; međunarodno posvojenje.
institut materijalnog javnog poretka u funkciji temeljnih ljudskih prava:
 b1. neprimjena stranog prava; b2. priznanje i ovrha stranih odluka;
sudska praksa Europskog suda za ljudska prava te Suda Europske unije.
3.2. Ljudska prava i temeljne slobode u okviru pravne stečevine Europske unije:
 a) građanstvo Europske unije;
 b) zabrana diskriminacije – kolizijskopravni i procesnopravni aspekti;
 c) individualna vs. kolektivna ljudska prava (zaštita djeteta)
4. Međunarodno građansko procesno pravo i ljudska prava
4.1. Procesna ljudska prava (pravo na pravično suđenje (čl. 6. Konvencije; pravo na djelotvoran pravni lijek (čl. 13.); zabrana diskriminacije (čl. 14))
4.2. Procesni javni poredak
a) nacionalni i međunarodni mehanizmi zaštite
b) problematika priznanja i ovrhe stranih odluka (individualna i kolektivna parničnopravna zaštita)
Znanja i kompetencije koje se stječu predmetom
Znanje stečeno ovim kolegijem polazi od sveobuhvatnog korpusa instrumenata ujednačenog (univerzalno i regionalno) prava kod kojih je evidentan utjecaj ljudskih prava. Kolegij se fokusira na konvencijska i komunitarna prava kroz analizu sustava nadzora nad njihovom primjenom u državama članicama Vijeća Europe i Europske unije, kao pravnu stečevinu bitno uvjetovanu ljudskim pravima. U europskom su pravu ljudska prava determinirala i poimanje temeljnih sloboda, u okviru kojih posebno mjesto zauzima opća zabrana diskriminacije koja će biti pojašnjena kako kroz prikaz relevantnih slučajeva Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije, tako i kroz analizu privatnopravne međunarodno obilježene situacije. Uz ova opća, polaznici kolegija steći će i neka posebna znanja. Tako će na području međunarodnog građanskog procesnog prava posebno biti obrađena procesna ljudska prava s naglaskom na problematiku regulacije odnosa procesnog javnog poretka i procesnih ljudskih prava, te odnos individualnih i kolektivnih ljudskih prava. Specifična kompetencija koju polaznici stječu leži i u značajnom korpusu tumačenja Europskog suda za ljudska prava te Suda Europske unije, koju se kroz kolegij smjera obraditi.

Ukoliko želite primati redovne obavijesti vezane uz Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava na Vašu mail adresu, lijepo Vas molimo da se prijavite na našu mailing listu .