Brojni su razlozi za posebno cjeloživotno sveučilišno obrazovanje i višu razinu stručnosti u području ljudskih prava. Bavljenje pitanjima ljudskih prava u globaliziranom svijetu zahtijeva specifična znanja i sposobnosti. Poznavanje propisa o zaštiti ljudskih prava nameću se svima onima koji na bilo koji način imaju u zadatku brigu za prava i slobode čovjeka, a takvih je puno. Problem je što se ljudska prava ne izučavaju sustavno na sveučilištima u Republici Hrvatskoj. Naime, tijekom dugogodišnjeg rada na Pravnom fakultetu primijećen je osjetan manjak kadrova koji posjeduju specijalistička znanja iz ljudskih prava u akademskim krugovima, institucijama državne uprave, posebno zaposlenim u Ministarstvu  pravosuđa, Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvu regionalne i lokalne samouprave, Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, poliklinikama za zaštitu djece, pravosuđu, javnim službama Republike Hrvatske, pravnicima koji rade s međunarodnim i europskim institucijama, sucima, odvjetnicima, zaposlenim u nevladinim organizacijama za zaštitu ljudskih prava, odnosno organizacijama civilnog društva, dobrotvornim ustanovama, raznim «grupama za pritiske», kampanjama i slično.

 

Pravnici i drugi stručnjaci u Hrvatskoj jednostavno će morati proći proces posebnih specijalizacija na određenim područjima kako bi što stručnije mogli reagirati na izazove koje im donosi globalizacija, uključivanje u europske integracije i svjetska kretanje, ali i konkurirati stručnjacima u inozemstvu koji su taj proces dodatnog obrazovanja već uspješno završili. Ljudska prava i njihova zaštita od iznimne su važnosti za svaku demokratsku državu svijeta pa tako i za našu.

Na tržištu rada izuzetno porasla potreba za stručnjacima iz područje zaštite, promicanja i poštovanja ljudskih prava. Promoviranje i zaštita ljudskih prava ne uključuje samo obrazovanje i istraživanje, već i čitav niz drugih aktivnosti: marketing, odnose s javnošću, financiranje, fondove, administraciju, lobiranje itd.

 

Karijera u ljudskim pravima stručnjaka u inozemstvu odavno nije više samo izbor idealista i boraca volontera za bolji život ugroženih pojedinaca i grupa, već je postala i unosan posao. Područje ljudskih prava jedno je od važnih područja zapošljavanja u zapadnim državama, a “zaštita ljudskih prava” postala je jasno diferencirana profesija. Tako su ljudska prava postala i iznimno kompetitivna na tržištu rada. Što je veći interes za zapošljavanje u ovom sektoru, jača i konkurencija pa stručnjaci kontinuirano moraju ulagati u svoje cijeloživotno obrazovanje. Stručnjaci u zapadnim državama već odavno se mogu dodatno obrazovati s područja ljudskih prava, stoga i Republika Hrvatska treba čim prije pratiti ove trendove u obrazovanju. Cilj je obrazovati polaznike da budu visokospecijalizirani u području ljudskih prava. Stalno usavršavanje postojećih znanja, sposobnosti i vještina obveza je i pravo svih nas, a ujedno je i svrha ovog Studija. Tim okupljenih profesora i predavača, obrazovanih na prestižnim domaćim i stranim visokoobrazovnim fakultetima, sveučilištima i institucijama, jamči visoko-kvalitetno istraživačko i profesionalno usavršavanje polaznika. Vrijednost ovog studija njegova je interdiscipliniranost i sveobuhvatnost, povezivanje različitih grana prava, ali i sociologije, politologije, kulturologije, povijesti i ekonomije. Ljudska prava predavat će se na suvremen način i to ne samo s pravnog aspekta, već će se staviti u širu perspektivu siromaštva, nasilja, identiteta, globalizacije i globalnih oblika vladavine.

 

Od najatraktivnijih i najaktualnijih tema koje će polaznici imati prilike čuti izdvojimo neke: temeljna prava i slobode čovjeka, teorije o ljudskim pravima, zabrana diskriminacije, zaštita ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, problematika provođenja zaštite ljudskih prava u praksi, siromaštvo i ljudska prava, rodna ravnopravnost, žene i ljudska prava (pr. nasilje nad ženom, vjera i prava žena, reproduktivna prava žena), djeca i ljudska prava (pr. dječji rad, djeca u oružanim sukobima, trgovina djecom), zabrana mučenja, zabrana rasizma, zabrana ropstva, zabrana i borba protiv trgovine ljudima, zabrana genocida, pravo naroda na samoodređenje, pravo na zdrav okoliš, HIV i ljudska prava, zaštita manjina i domorodačkih naroda, vjerske slobode, kulturna prava i pravo na kulturu, radnici migranti i njihova prava, terorizam i ljudska prava, prava osoba s invaliditetom itd.

 

Studij je namijenjen za stručnjake iz područja prava, ekonomije, politologije, sociologije, psihologije, kulturologije, pedagogije, teologije, socijalnog rada, medicine, komunikologije, povijesti itd. Velikim brojem predviđenih predmeta, Studij omogućava da studenti sami kreiraju svoj vlastiti program studija birajući između ponuđenih izbornih predmeta različite teme vezane uz ljudska prava koja najbolje odgovaraju njihovim interesima i zahtjevima.Polaznicima nudi prisnu i prijateljsku atmosferu poslijediplomskog studija u kojoj će studenti moći dobro upoznati svoje profesore i predavače koji s puno znanja i dobre volje žele educirati njegove polaznike.

 

 

 

 

 

 

 

 

(Složeno po znanstveno-nastavnom zvanju i početnom slovu prezimena)

 

Svi profesori potencijalni su mentori specijalističkih radova.

 

 

 

U prvom semestru student, prema unaprijed utvrđenom rasporedu, sluša nastavu iz dva obvezna i tri izborna predmeta.  Ukupno se stječe 30 ECTS bodova kroz jedan semestar. I u drugom semestru student sluša nastavu dva obvezna predmeta i tri izborna predmeta. Preporuka je da se izborni predmeti biraju sukladno planiranom području specijalističkog rada.

 

U prva dva semestra student je dužan napisati po jedan istraživački seminarski rad (sveukupno tijekom cijelog Studija dva), a prema vlastitom izboru temu može izabrati između ponuđenih obveznih ili izbornih predmeta. Izrada istraživačkog seminarskog rada, odnosno njegova pozitivna ocjena uvjet je za polaganje ispita iz tog predmeta. U trećem semestru polaznik izrađuje i brani specijalistički rad.

 

ECTS bodovi stječu se polaganjem deset (10) ispita, pozitivnom ocjenom dva (2) istraživačka seminarska rada, odnosno uspješnom obranom specijalističkog rada. Polaznik je dužan steći ukupno 90 ECTS bodova kako bi stekao zvanje specijalista za ljudska prava.

 

Nastava će se izvoditi u obliku predavanja, vježbi, seminara, konzultacija, gostovanja stranih profesora i uglednih stručnjaka iz prakse, projektnih zadataka, sudjelovanja u istraživanjima, okruglih stolova, prezentacija studentskih radova pred kolegama, rasprava i slično. Predviđa se da će nastava biti interaktivna, a predavači teoretičari i praktičari.

 

U prva dva semestra paralelno s nastavom održavaju se i konzultacije studenata s nastavnicima. Uz nastavu iz dva obvezna predmeta semestra, održava se nastava iz 3 izborna predmeta u semestru za koje studenti pokažu najveći interes. Za ostale izborne predmete održava se konzultacijski oblik nastave. Konzultacije su individualne i grupne. Na individualnim konzultacijama nastavnik razgovara sa studentom o pravnoj problematici iz tog predmeta. Grupne konzultacije održavaju se kada postoji interes grupe od 5 ili više studenata i na njima se diskutiraju unaprijed dogovorene teme iz kolegija.

 

Sva ostala pitanja vezana uz organizaciju i izvedbu studija propisana su Pravilnikom o studiranju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

 

 

 

 

 

 

Svi pojmovi koji se koriste u ovom tekstu, a koji imaju rodni značaj, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu,  obuhvaćaju na ravnopravan način muški i ženski rod.

Program osigurava potrebnu otvorenost Studija glede pokretljivosti studenata.  Osnova mobilnosti je ECTS sustav bodovanja Studija, gdje svaki pojedinačni bod označava koeficijent opterećenja studenta. Time je iskazano vrijeme koje polaznik treba utrošiti  za uspješno svladavanje gradiva, što uključuje vrijeme provedeno na predavanjima, seminarima i vježbama, ali i vrijeme potrebno za studiranje gradiva i provjere znanja. ECTS bodovi za svaki predmet i izvannastavnu aktivnost su unaprijed određeni i proizlaze iz satnice pojedinog predmeta, njegove složenosti i obveza koje je potrebno ispuniti. Polaganje ispita ovisi o individualnim i timskim aktivnostima tijekom nastave i izvannastavnih aktivnosti na Studiju, kod izrade pojedinih zadataka i projekata, istraživačkim seminarskim radovima, kritičkim prikazima, esejima, kao i pismenom i/ili usmenom ispitu.

 

Zahvaljujući ECTS sustavu Studij je otvoren za pristup i uključivanje studenata u različite joint study programe, a isto tako je moguće uključiti pojedine njegove dijelove u joint programe drugih poslijediplomskih studija na našem Sveučilištu, ali i drugim sveučilištima u zemlji i inozemstvu. Polaznicima se omogućava upis kolegija diplomskih, poslijediplomskih specijalističkih i doktorskih studija drugih članica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, ali i nekog drugog domaćeg ili inozemnog sveučilišta i to na onim visokim učilištima koja imaju uspostavljene analogne studije ustrojene prema Bolonjskoj deklaraciji. Studij je rađen vodeći računa o tome da polaznici mogu, uz konzultacije sa svojim mentorima i uz dodatna odobrenja, u plan studija uključiti izborne i istraživačke dijelove iz drugih studija. Također, na našem Studiju polaznici mogu nastaviti obrazovanje ukoliko su upisali analogne programe drugih visokih učilišta u zemlji i u inozemstvu, opet, pod uvjetom da su ti programi ustrojeni prema Bolonjskoj deklaraciji. Studij je tako otvoren za upis inozemnih studenata koji su stekli odgovarajuće akademske nazive na diplomskoj razini. Time se ostvaruje dodatna dimenzija interdiscipliranosti  znanstvenog i stručnog usavršavanja.

 

Dijelovi specijalističkog studija, mogu biti ponuđeni kao izborni predmeti na doktorskom studiju. Moguće je, također, prenijeti bodove s programa doktorskog studija na specijalistički. Studij je koncipiran tako da polaznici mogu, prijenosom ostvarenih ECTS bodova sa specijalističkog studija, u  budućnosti, nastaviti svoje poslijediplomsko obrazovanje i na doktorskom studiju, ako za to ispune potrebne uvjete. Za očekivati je, naime, da će dio polaznika koji uspješno završi specijalistički studij pokazati interes za nastavkom svog obrazovanja. To omogućuje da stručnjaci, kada ocijene da im specijalistička znanja dobivena na Studiju daju osnovu i za znanstveno, a ne samo stručno izučavanje i istraživanje područja ljudskih prava, isto i nastave na poslijediplomskom doktorskom studiju.

 

Studij je u skladu s ECTS-om, što znači da student može u dogovoru s mentorom izabrati (osim ponuđenih) bilo koji predmet iz postojećih srodnih poslijediplomskih studija sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, drugih sveučilišta u Republici Hrvatskoj ili pak drugih europskih sveučilišta čiji su programi u skladu s ECTS.  Za položeni ekvivalentni kolegij na drugim srodnim poslijediplomskim (specijalističkim i doktorskim) studijima odobren studentu, pripisuje se bodovna vrijednost određena ECTS bodovima predmeta na tom studiju i to na temelju dokumentiranog sadržaja položenog kolegija. Ukoliko se broj ECTS-a koji se želi prenijeti znatno razlikuje od bodova i opterećenja ovog Studija, konačnu odluku donosi Vijeće poslijediplomskog studija. Sve ponuđene predmete Poslijediplomskog specijalističkog studija Ljudska prava mogu upisati studenti drugih poslijediplomskih studija i specijalističkih poslijediplomskih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera kao i drugih domaćih i inozemnih sveučilišta.

 

Studentu koji je apslovirao Studij, ali ga nije završio izradom i obranom završnog rada, na njegov se zahtjev izdaje potvrdnica o apsolviranju studijskog programa. Polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) za položeni predmet specijalističkog Studija ukoliko mu je ista potrebna za priznavanje apsolviranog dijela studijskog programa na drugom poslijediplomskom studiju. U potvrdnicu se unose podaci o odslušanim i položenim ispitima i ocjenom, ostvarenim ECTS bodovima te ocijenjenim istraživačkim seminarskim radovima.

 

 

 

 

 

 

Svi pojmovi koji se koriste u ovom tekstu, a koji imaju rodni značaj, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu,  obuhvaćaju na ravnopravan način muški i ženski rod.

PSS LJudska prava izvodi se u prostorijama Pravnog fakulteta u Osijeku, Radićeva 13 i 17, Osijek. Pravni fakultet raspolaže s modernim prostorom od 3,187 m2 podijeljenim na nekoliko cjelina: za nastavni rad, individualni rad, knjižnicu, čitaonicu, informatičke dvorane, studentske i stručne službe itd. Konkretnije, Pravni fakultet u Osijeku raspolaže sa sedam dvorana (sve multimedijalne), dvije informatičke učionice s 29 računala na raspolaganju studentima svaki radni dan od 8 do 15h, četiri prijenosna LCD projektora, dva servera s  operacijskim susatvom Linux i jedan s operacijskim sustavom UNIX kao i četiri mrežna printera. Nastavna pomagala potrebna za izvođenje nastave već postoje na Fakultetu i na izmno su visokoj razini. Nastava će se izvoditi u dvoranama koje su opremljene računalima, projektorima, platnima te zvučnom opremom.

 

Iznimno smo ponosni i na našu Knjižnicu Pravnog fakulteta u Osijeku raspolaže s oko 30.000 svezaka knjiga i 500-tinjak naslova domaće i inozemne periodike kao i vrijedne djelatnike Knjižnice. Budući da Knjižnica nudi brojna kvalitetna znanstvena i stručna djela, sadržaje i različite oblike podrške nastavnicima, studentima i polaznicima ovog Programa, posebna se pozornost posvećuje informiranju polaznika o radu Knjižnice.  Svakako nam je u planu organizirati da voditeljica naše Knjižnice, kolegica Ljiljana Siber, održi polaznicima našeg PSS-a predstavljanje Knjižnice i knjižničnog fonda, koji će zasigurno biti dragocjen za poslijediplomska istraživanja. Za izučavanje stručne i znanstvene literature, polaznicima stoji na raspolaganju bogat bibliotečni fond Fakulteta, a isto tako i vrhunske elektronske baze podatake koje su dostatne za stručni i znanstveni rad studenata. Budući da će studenti dobiti mogućnost za pristup i korištenje tih skupih baza podataka, iste će im biti dostupne svakodnevno. Fakultet je, naime, pretplaćen na niz online baza znanstvenih radova i časopisa te razne druge resurse važne pri pomoći u istraživanju, od kojih izdvajamo EBSCOHost, Springer Link i HeinOnline. Pretraživanje fonda Knjižnice omogućeno je računalom na Fakultetu ili od kuće za sve naše studente. Polaznik će u dogovoru s mentorom odabrati one baze koje će najbolje odgovarati temi njegova završnog rada.

 

Polaznici PSS-a bit će na samom početku Programa informirani i o tehničkoj strani izvođenja ovog Programa i prije početka nastave bit će osigurano testiranje sustava za hibridnu nastavu. Na prikladnim digitalnim platformama bit će kreiran kolegij „Ljudska prava” na kojem će se davati informacije, osiguravati materijali i biti omogućena direktna komunikacija nastavnika i polaznika. Svi nastavnici, također, znaju kreirati i služiti se online alatima potrebnim za pripremu i održavanje online završnog  ispita. Program će se moći pratiti i koristeći sučelja i alate za online nastavu i to na pomno unaprijed planiran način. Pandemija koronavirusa preselila je čitav niz obrazovnih, nastavnih i izvannastavnih aktivnosti u online okruženje pa se i Pravni fakultet Osijek na vrijeme pripremio i svladao sve izazove i zahtjeve takve nastave. U akademskim godinama 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022., nastavnici Pravnog fakulteta Osijek dostigli su visoku sofisticiranost i izvrsnost u nastavi u digitalnom okruženju, stoga se održavanje predavanja u hibridnom modelu (uživo i online) na ovom Programu činilo logičnim. Internet i korištenje suvremenih online alata, aplikacija, platformi i sl. pružaju ogromne mogućnosti u nastavi i obrazovanju, a Pravni fakultet Osijek, prepoznajući te mogućnosti visoko sofisticiranih alata i aplikacija za online nastavu u taj se trend sustavno uključio. Za svu informatičku opremu na Fakultetu, zadužen je naš vrijedni kolega Zdravko Rašić, dobri duh našeg Fakulteta, koji će svim studentima otvoriti emailove Pravnog fakulteta Osijek za sve vrijeme dok studirate na PSS-u, ali i osigurati vam svu podršku vezanu uz hibridno održavanje nastave.