|
Naziv kolegija
|
Genocid |
|
|
Studijski program
|
Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava
|
|
|
Semestar
|
I./II.
|
|
|
Ime nositelja kolegija
|
prof. dr. sc. Mira Lulić, doc. dr. sc. Davor Muhvić
|
|
|
Suradnici
|
||
|
Status kolegija
|
izborni predmet
|
|
|
Bodovna vrijednost i način izvođena nastave
|
||
|
ECTS koeficijent opterećenja studenta
|
5
|
|
|
Broj sati po semestru
|
15
|
|
|
Okvirni sadržaj kolegija
|
||
|
1. Pojmovno određenje genocida
2. Genocid u povijesnom kontekstu
3. Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.
4. Definicija genocida
4.1. Počinitelji genocida
4.2. Skupine zaštićene genocidom
4.3. Radnje počinjenja genocida
4.4. Specijalna namjera počinjenja genocida
4.5. Djela izjednačena s genocidom
5. Pitanja nadležnosti
5.1. Odgovornost pojedinca za genocid
5.1.1. Nacionalni sudovi
5.1.2. ICTY i ICTR
5.1.3. Stalni Međunarodni kazneni sud (ICC)
5.2. Odgovornost države za genocid – Međunarodni sud (ICJ)
6. Odnos genocida sa zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima
|
||
|
Znanja i kompetencije koje se stječu predmetom
|
||
|
– Razumijevanje genocida kao najtežeg zločina protiv čovjeka («zločin nad zločinima»)
– Prepoznavanje ljudskih skupina zaštićenih Konvencijom o genocidu (nacionalne, etničke, rasne i vjerske skupine) i uočavanje problematike (ne)dostatnosti opsega te zaštite (npr. političke i ekonomske skupine)
– Uočavanje problematike teške dokazivosti genocida pred sudovima (specijalna namjera)
– Sposobnost razlikovanja odgovornosti pojedinca za genocid temeljem kaznenopravne odgovornosti od odgovornosti države za genocid temeljem međunarodnopravne odgovornosti, koja je bliža građanskopravnom konceptu odgovornosti
– Sposobnost razlikovanja genocida od kaznenih djela s kojima se često dovodi u vezu – zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina
|
||
