Povratak na polaznu stranicu
U hrvatskom se obrazovnom sustavu već dugi niz godina radi na uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u naše osnovne i srednje škole, a zaboravlja se da takva vrsta obrazovanja i znanja kronično nedostaje i odraslim građanima Republike Hrvatske. Građanima koji nemaju formalno završen pravni studij izazov je pronaći izvore prava, a da ne govorimo o problemu s razumijevanjem i tumačenjem pravnih normi materijalnog i procesnog prava. Upravo tu bi pravni fakulteti trebali osigurati građanima, koji vjeruju u koncept cjeloživotnog obrazovanja, žele se osnažiti i žele ulagati u sebe i svoje znanje, da steknu dodatna, specijalizirana znanja s područja ljudskih prava jer bez cjeloživotnog obrazovanja građana ne možemo osigurati jačanje i razvoj društva znanja na koji se svi pozivamo.
U Republici Hrvatskoj, kao i svakoj drugoj suvremenoj pravnoj državi, postoji potreba osnaživanja i obrazovanja građana o nizu životno važnih tema, od kojih je obrazovanje o ljudskim pravima svakako jedna od najvažnijih, kako u profesionalnom tako i u privatnom životu svakog pojedinca. Bez obzira na to koju je diplomu diplomskog, poslijediplomskog sveučilišnog studija ili stručnog studija građanin stekao, bez obzira na to je li zaposlen ili nezaposlen, koliko je mlad ili star, kojeg je spola i roda, nacionalnog porijekla ili socijalnog statusa, znanja itd., vještine i kompetencije s područja ljudskih prava u današnje suvremeno informatičko i digitalno doba od iznimnog su značaja u svakom segmentu života. Program cjeloživotnog obrazovanja Ljudska prava u digitalno doba primarno je namijenjen onim građanima koji nemaju dovoljno pravnog obrazovanja o ljudskim pravima, osjećaju se potrebu osnažiti u ovom području, a vjeruju u koncept kontinuiranog učenja. Posebno tu mislimo na one potencijalne polaznike koji manjak formalnog pravnog znanja o nekim područjima osjećaju kao svoju slabost, imaju potrebu i volju za učenjem te nadogradnjom formalnog obrazovanja, ali možda nemaju dovoljno slobodnog vremena, ambicija, samopouzdanja i/ili financijskih sredstava da se odluče za neki zahtjevniji studij kao što su poslijediplomski specijalistički ili doktorski studiji.
CŽO je oblik obrazovanja izvan redovitog studija kojim fakultet odraslim polaznicima omogućuje stjecanje, dopunu ili usavršavanje znanja i kompetencija kroz kraće programe i specijalizirane edukacije. Upravo bi jedan ovakav program, u kraćem obliku i manje zahtijevan od, primjerice SSS-va i doktorskih studija, mogao biti dobar početak (i) za eventualan nastavak poslijediplomskog obrazovanja na Pravnom fakultetu Osijek i/ili drugim sastavnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Jedan od ciljeva ovog Programa tako je i osnaživanje polaznika da nastave obrazovanje u području ljudskih prava na našem Fakultetu na složenijim i zahtjevnijim poslijediplomskim studijima koje nudimo.
Digitalno doba i snažan napredak tehnologija dramatično su i trajno promijenili društva, države, međunarodnu zajednicu i ljudsku civilizaciju. Snažna dominacija komunikacijsko-informacijskih tehnologija ostavila je golem trag u svim aspektima života i rada. Digitalni prostor nosi brojne izazove i rizike, a upravo u tom prostoru mora biti osigurana posebna briga za ostvarenje niza ljudskih prava, od kojih su ravnopravnost i nediskriminacija temelji, a ostvarenje punih građanskih i političkih, kao i ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava – primarni i najvažniji cilj. Širina, dubina i snaga promjena koje je donijela digitalizacija naše civilizacije zadivljujuća je, ali i izvan (pravne) kontrole.
Digitalni prostor nosi brojne izazove i rizike, a upravo u tom prostoru mora biti osigurana posebna briga za ostvarenje niza ljudskih prava, od kojih su ravnopravnost i nediskriminacija temelji, a ostvarenje punih građanskih i političkih, kao i ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava – primarni i najvažniji cilj. Riječ je o iznimno zahtjevnom projektu, a ovim Programom i Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku postaje dijelom svjetske zajednice koji je usmjeren prema najvišim ciljevima kad su posrijedi ljudska prava uopće, s posebnim naglaskom na digitalnim okružju.
Najveće vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava Republike Hrvatske jesu „sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav“ (čl. 3.). Bez obzira na razlike u spolu, boji kože, jeziku, vjeri, kulturi, državljanstvu, porijeklu, socijalnom statusu, imovini i svim drugim podjelama, bez obzira na razlike u sposobnostima i sklonostima koje postoje među nama, bitno je ne samo osvijestiti nego i živjeti koncept da smo svi ravnopravni i jednako važni članovi društva. Pitanje ljudskih prava uključuje niz iznimno relevantnih životnih pojmova kao što su temeljna ljudska prava i slobode, (samo)poštovanje, dostojanstvo, mirna i nenasilna komunikacija, nediskriminacija, ravnopravnost, pravda i tolerancija. Promoviranjem demokratske kulture i ljudskih prava osnažujemo i društvo i državu. Stupanj znanja o ljudskim pravima utječe tako na način kako ljudi međusobno komuniciraju i stupaju u interakciju na svim razinama društva – u obitelji, školi, sveučilištu, politici, široj zajednici i, u konačnici, u međunarodnim odnosima.
Nedovoljan broj građana u svom profesionalnom radu i privatnom životu nema dovoljno znanja i samopouzdanja, čak osnovnih informacija o temeljnim građanskim i političkim pravima, a da ne govorimo o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Iako je Hrvatska danas nesumnjivo moderna europska (pravna) država, i dalje smo svjedoci da je u današnjoj Hrvatskoj relativno visoka tolerancija kad je riječ o kršenju ljudskih prava. Posebno smo neosjetljivi na diskriminaciju. Građani često ne znaju prepoznati jesu li žrtve kršenja prava i kako, barem bazično, svladati mehanizme i mogućnosti pravne zaštite koje im država i pravni sustav nude. I dalje je široko rasprostranjeno mišljenje da je stupanj uživanja pravne zaštite povezan s imovinskim stanjem pojedinca. Stoga je od neprocjenjive važnosti da se što veći broj ljudi, posebno onih koji nemaju pravnu izobrazbu, dodatno educira i osnaži kad je riječ o zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj, kao i na razini međunarodnog i europskog prava.
Stoga se ovim Programom želi premostiti jaz između očekivanja da svi građani znaju pravne propise, što uključuje i znanja o ljudskim pravima, i stjecanja tih znanja uglavnom neformalnim putem, najčešće u medijima i samoučenjem. Ovim se Programom želi građane osnažili da budu informirani i steknu nužna znanja što je to pravo, a što pravda, što uključuje ljudska prava, koji su mehanizmi i postupci zaštite ljudskih prava, odnosno koje su naše obveze prema drugim ljudskim bićima, obitelji, kolegama u radnom okruženju, drugima u lokalnoj zajednici i društvu općenito. Ovakvim cjeloživotnim obrazovanjem ojačat ćemo građanske i političke kompetencije građana, omogućiti im da usvoje znanja o političkim i pravnim konceptima, institutima, procesima i sustavima, da žive i promiču ljudska prava, njeguju ljudsko dostojanstvo, poštuju slobodu, ravnopravnost i prava manjina, razviju empatiju, budu osjetljivi na socijalnu pravdu i razvijaju svoje socijalne i komunikacijske vještine, kao i osobnu i kolektivnu odgovornost i solidarnost.
Programom obrazovanja o ljudskim pravima u digitalno doba obraćamo se onim građanima koji o ljudskim pravima žele učiti na pravnim fakultetima i od visoko referentnih sveučilišnih profesora prava.
U skladu s preporukama Ujedinjenih naroda, Europske unije i drugih međunarodnih i regionalnih organizacija, s vjerom u kvalitetan, fleksibilan, vrijedan i važan način provedbe cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja, u skladu s brojnim međunarodnopravnim propisima, dokumentima, strategijama, vodičima i planovima, Pravni fakultet Osijek ovim i sličnim programima koji su već pokrenuti ili se planiraju pokrenuti u budućnosti, nastavlja se aktivno uključivati u procese izgradnje suvremenog europskog društva u Republici Hrvatskoj. Cjeloživotno obrazovanje ključan je alat obrazovanja odraslih osoba, kojim se promovira i osnažuje takva vrsta profesionalnog i osobnog razvoja, kako bismo stvorili društvo kompetentnih, samouvjerenih, osnaženih i aktivnih građana.
