|
Naziv kolegija
|
Međunarodnopravna zaštita izbjeglica |
|
|
Studijski program
|
Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava
|
|
|
Semestar
|
I./II.
|
|
|
Ime nositelja kolegija
|
izv. prof. dr. sc. Helga Špadina
|
|
|
Suradnici
|
||
|
Status kolegija
|
izborni predmet
|
|
|
Bodovna vrijednost i način izvođena nastave
|
||
|
ECTS koeficijent opterećenja studenta
|
5
|
|
|
Broj sati po semestru
|
15
|
|
|
Okvirni sadržaj kolegija
|
||
|
1. Definicija i pojam izbjeglica i raseljenih osoba
2. Međunarodnopravni izvori u području zaštite izbjeglica
3. Vrste odnosa izbjeglica s državom prihvata
4. Pojam teritorijalnog azila
5. Prava izbjeglica u međunarodnom pravu
6. Pojam, priroda i ograničenja načela non-refoulement
7. Dužnosti izbjeglica u međunarodnom pravu
8. Međunarodne organizacije i tijela u zaštiti izbjeglica
9. Međunarodne nevladine organizacije u zaštiti izbjeglica
|
||
|
Znanja i kompetencije koje se stječu predmetom
|
||
|
Međunarodnopravna zaštita izbjeglica svojim je razvojem, naročito posljednjih desetljeća, postala iznimno značajan dio materije zaštite ljudskih prava, kako u kontekstu međunarodnog prava, tako i unutrašnjih pravnih poredaka država. Njezin razvoj na univerzalnoj, kao i na regionalnoj međunarodnoj razini zahtijeva, stoga, da mu se i u nastavi materije zaštite ljudskih prava, posebice na poslijediplomskoj razini, pokloni veća pažnja što u programima mnogih europskih i svjetskih pravnih fakulteta nije novina.
Žalosno iskustvo konstantnog porasta broja izbjeglica i raseljenih osoba (prognanika), koji danas prema podacima UNHCR-a prelazi 23 milijuna, ukazuje na aktualnost potrebe zaštite prava tih osoba. Mnoge zemlje u svijetu susreću se s problematikom izbjeglica, bilo da se nalaze u ulozi njihove države podrijetla, „tranzita“, ili pak države prihvata. Republika Hrvatska u protekla dva desetljeća našla se u svim tim ulogama. Uz to, imajući u vidu i činjenicu da su međunarodni ugovori koji štite prava izbjeglica, a kojima je Republika Hrvatska stranka (npr. Konvencija i Protokol o pravnom položaju izbjeglica) sastavni dio hrvatskoga pravnog poretka, upoznavanje s međunarodnopravnom zaštitom izbjeglica može biti od iznimne koristi ne samo pravnicima koji se na akademskoj razini bave tom materijom, već i praktičarima koji se, radeći u državnoj upravi, sudstvu, odvjetništvu, ili pak u nevladinim organizacijama, susreću s tom iznimno ranjivom kategorijom.
|
||
