Poslijediplomski specijalistički studij Ljudska prava

I./II.

prof. dr. sc. Žaklina Harašić

izborni predmet

5

15

Najprikladnija knjiga iz područja filozofije prava, a koja govori o pravima čovjeka jest djelo Michela Villeya «Pravo i prava čovjeka» u kojoj jedan od najpoznatijih francuskih filozofa prava kritizira sam pojam «prava čovjeka», točnije sve češću pojavu suvremene podređenosti prava moralu (Kant) u smislu da pravo danas propisuje što se smije a što ne, što bi trebao biti posao morala, a ne prava. Okvirni bi sadržaj kolegija bio podijeljen u dvije značajnije cjeline:

(1) iznalazak prava i

(2) geneza prava čovjeka,

a unutar njih bi se analizirale sljedeće teme:

1. Problem čovjekovih prava (njihova relativnost, itd.);

2. Kritički studij jezika čovjekovih prava;

3. Pitanje smisla riječi pravo (digresija i u smjeru rimskoga prava, tj. pronalazak prava u Rimu);

4. Aristotelovo otkriće prava i (opće i posebne) pravednosti, zatim od pravednosti do prava;

5. Što je «pravo» u rimskoj tradiciji? (utemeljenje «ars iuris», pravna načela «Digesta», pravednost, pravo, stvaranje pravnih pravila);

6. «Subjektivno pravo» i rimska pravna znanost (rađanje prava u pluralu, pravo kao netjelesna stvar, itd.);

7. O nepostojanju čovjekovih prava u antici (antropologija – ropstvo, moral…);

8. Katolicizam i prava čovjeka (Toma Akvinski i semantika prava, univerzalni moral i pravo);

9. Rađanje i bujanje čovjekovih prava u XVII. st. (Hobbes i «Levijatan»);

10. Epilog: XX. st.

U srži kolegija stoji razvoj kritičke analize ideje «prava čovjeka» kao regulativne ideje suvremenog društva i čovjeka, temelja i obzora cjelokupne egzistencije i to u okvirima poglavito filozofije društva. Kroz predavanja pokušat će se dovesti u pitanje uobičajeno poimanje smisla i svrhe te pravnopolitičke ideje, kako bi se iskristaliziralo (post)moderno brkanje prava s moralom, odnosno «subjektivne intencije morala s objektivnom logikom prava». Upravo u tom temeljnom razilaženju prava i morala želi se preispitati veliku ali upitnu nadu općeljudske emancipacije kroz pojam «prava čovjeka».