Težište će biti stavljeno na postavljanje kriminalističke diferencijalne dijagnoze i prognoze kroz spoznajni G-sustav u kome su osnovni alati kriminalista: 1. informacija, 2. ispitivanje i 3. instrumentalizacija. Polaznici studija trebaju steći i znanja u vezi s procesom materijalizacije istražnih situacija, kao postupku sui generis u okviru kojeg se na temelju analize, sinteze i ocjene istražne situacije primjenjuju određena procesna i istražna rješenja u vezi s kaznenim djelima i počiniteljima i realizira ih se. Posebno će biti elaboriran proces traseološkog istraživanja koji se sastoji od tri etape: 1. preliminarnog pregleda i izučavanja materijalnog nalaza, 2. sravnjivanja i 3. opisa i ocjene dobivenih podataka. Poseban naglasak biti će stavljen na metodičke zadaće procesno-kriminalističkih procedura, koje se u osnovi sastoje iz sljedećih zadaća: 1. određivanje problema (state the problem), 2. postavljanja preliminarnih i pomoćnih verzija (ad hoc hipoteza) kao svojevrsnih misaonih pretpostavki (form of hypothesis), 3. njihovog razmatranja i oblikovanja i verifikacije ispitivanjem i pokusom (observe and experiment), 4. izvođenja zaključaka iz verzija i 5. praktične primjene dobivenih rješenja. Na temelju stečenih znanja polaznici studija trebali bi biti sposobni integrirati stečena znanja i upravljati kompleksnošću formuliranih sudova, osobito u slučajevima nepotpunih ili ograničenih informacija, sve kroz prizmu etičke i društvene odgovornosti povezane s primjenom njihovih znanja i ocjena. Drugo, stečena znanja trebala bi kod polaznika razviti sposobnost rješavanja problema u novim i nepoznatim situacijama u širem kontekstu, koji je povezan s područjima studiranja. Konačno, na temelju stečenih znanja, polaznici studija trebali bi naučiti prezentirati svoje znanje, zaključke i argumente koji ih podupiru, kako stručnoj tako i tzv. općoj publici na jasan i nedvosmislen način. Ovo tim više što je cilj studente osposobiti da primjenjuju određene tehnologije istraživanja procesa ostvarenja pojedinih kategorija kaznenih djela. S tim u vezi polaznici studija biti će upoznati s hodogramima posebnih aplikativnih programa istraživanja: morfološkim obilježjima kaznenih djela (mehanizam počinjenja i sadržaj radnje počinjenja, vanjski kronologijski tijek događaja, identifikacija antecedensa i subsequensa, analiza uzročne veze), operacionalizacija s težištem na analizi uzročno-posljedičnih veza, istraživanje oblika krivice koje obuhvaća: 1. elemente situacije počinjenja kaznenog djela (situacijski tragovi, sadržaj deliktnog postupanja, posebne okolnosti s drugim sudionicima i slično), 2. svojstva počinitelja (crte ličnosti, povratništvo i dr.), 3. okolnosti koje su uvjetovale konkretno postupanje počinitelja (patološka stanja, utjecaj alkohola i droga, fiziološka stanja, ostali utjecaji), 4. utvrđivanje s kojim oblikom krivnje je počinjeno kazneno djelo itd. Navedeni hodogrami su specijalizirani modeli procesa otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela koji omogućavaju polaznicima studija daljnje pravno obrazovanje u području kaznenopravnih znanosti.

Prepoznati mogućnosti primjene suvremenih kriminalističkih metoda, Identificirati područja kriminalistike koja se trebaju primijeniti pojedinim oblicima kriminaliteta, Izabrati taktički najprikladniji pristup kriminalističkom istraživanju složenijih kaznenih djela, Primijeniti samostalno pojedine kriminalističke radnje, Analizirati rezultate provedenih kriminalističkih radnji, Vrednovati kriminalističke aspekte prikupljenih činjenica, Samostalno donositi odluke za vođenje kriminalističkog istraživanja,

The focus will be placed on establishing a criminalistic differential diagnosis and prognosis through the cognitive G-system, in which the fundamental tools of the criminalist are information, interrogation, and instrumentalization. Students are expected to acquire knowledge related to the process of materializing investigative situations, understood as a sui generis procedure in which, based on the analysis, synthesis, and evaluation of the investigative situation, specific procedural and investigative solutions regarding criminal offenses and offenders are applied and implemented. Particular attention will be devoted to the process of trace evidence investigation, which involves the preliminary examination and study of physical findings, comparison, and the description and evaluation of the data obtained. Special emphasis will be placed on the methodological tasks of procedural and criminalistic procedures, which essentially consist of defining the problem, formulating preliminary and auxiliary versions (ad hoc hypotheses) as cognitive assumptions, considering and shaping them, and verifying them through interrogation and experiment. This is followed by drawing conclusions from the versions and practically applying the proposed solutions. Based on the acquired knowledge, students should be able to integrate that knowledge and manage the complexity of formulated judgments, particularly in cases involving incomplete or limited information, all through the prism of ethical and social responsibility linked to the application of their expertise and assessments. Additionally, the acquired knowledge should develop students' ability to solve problems in new and unfamiliar situations within a broader context connected to their field of study. Ultimately, students should learn to present their knowledge, conclusions, and supporting arguments clearly and unambiguously, both to professional and general audiences. This is especially important given the aim of enabling students to apply specific technologies in researching the processes involved in various categories of criminal offenses. Accordingly, students will be introduced to workflows of specialized investigative application programs, focusing on the morphological characteristics of criminal offenses, including the mechanism and content of the act, external chronological sequence of events, identification of antecedents and consequents, and the analysis of causal relationships. The operationalization of these processes will focus on the analysis of causal links and the investigation of the forms of culpability, encompassing elements of the crime situation such as situational traces, the nature of the conduct, and specific circumstances involving other participants. It will also include the characteristics of the offender, such as personality traits and recidivism, the circumstances influencing their actions—including pathological conditions, the influence of alcohol or drugs, physiological states, and other factors—and the determination of the form of culpability with which the offense was committed. These workflows represent specialized models for the detection and evidentiary substantiation of criminal offenses and serve to prepare students for further legal education in the field of criminal law sciences.

To recognize the possibilities of applying contemporary criminalistic methods, To identify areas of criminalistics that should be applied to specific forms of crime, To select the most tactically appropriate approach to the criminal investigation of complex criminal offenses, To independently apply specific criminalistic actions, To analyze the results of conducted criminalistic actions, To evaluate the criminalistic aspects of the collected facts, To independently make decisions in conducting a criminal investigation,